BEOGRAD, Gotovo svaka banka u Srbiji ima u ponudi i linije kredita namijenjene poljoprivrednicima, čije se kamate u zavisnosti od dužine otplate, kreću od 12 do 15 odsto. Banke, kažu stručnjaci, nude kredite poljoprivrednicima, jer su dobri dužnici koji redovno plaćaju svoje obaveze. Poljoprivrednici su, međutim, oprezni, i za taj vid finansiranja proizvodnje odlučuju se samo kad moraju, tako da se rijetko dešava da se prodaje zemlja, koja je glavni instrument obezbjeđivanja ovakvih kredita.
U ponudi poljoprivrednicima su kratkoročni krediti, namijenjeni finasiranju sjetve, i ostalih sezonskih radova, kao i dugoročni krediti, za kupovinu mehanizacije, zemlje, gradnju skladišnih kapaciteta, podizanje dugogodišnjih zasada…
Kredite je, poljoprivrednicima, prethodnih godina, dodatno „približilo“ i Ministarstvo poljoprivrede, koje je, u saradnji sa 11 poslovnih banaka, dodjeljivalo kratkoročne i dugoročne kredite sa subvencionisanim kamatnim stopama. Ovakve pozajmice, prošle godine, uzelo je više od 11.000 poljoprivrednika, a vrijednost im je dostigla 75 miliona evra.
– Ove godine, nažalost, nismo imali na raspolaganju te kreditne linije, ali, banke su nudile kredite po komercijalnim uslovima, koji su oko 10 odsto skuplji od subvencionisanih – ističe Vojislav Malešev, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „100 P plus“. – I ja, a i moje kolege, međutim, dobro razmislimo prije nego što se zadužujemo, pošto je obezbjeđenje kredita isključivo hipoteka na naše oranice, od kojih živimo, tako da kredite, u velikoj većini slučajeva, uredno vraćamo.
Banke su, dodaje Malešev, takođe korektne, i ako dođe do problema u vraćanju kredita, uglavnom omogućavaju reprogramiranje dugova, odnosno, traže način da se pomogne poljoprivredniku, a da zemlja kojom je garantovao za kredit ne ode „na doboš“.
– Do sada nisam čuo da je zemlja pravih poljoprivrednika, koji su je sticali generacijama, prodavana na taj način – kaže Malešev. – Ministarstvo je, takođe, sa svoje strane, kada smo imali problema sa sušom ili nekom drugom prirodnom nepogodom, izlazilo u susret poljoprivrednicima, i obezbjeđivane su pogodnosti za vraćanje kredita, pa čak i otpis zateznih kamata.
Miroslav Kiš, predsjednik Upravnog odbora Asocijacije poljoprivrednika Vojvodine, takođe ističe kako su banke korektne prema poljoprivrednicima.
– Istina, ako kasnimo sa ratama, opominju nas, insistiraju na plaćanju, ali, i mi vraćamo, koliko i kad možemo – kaže Kiš. – Kratkoročni krediti, najčešće se vraćaju poslije žetve ili berbe, tako da sa njima i nema mnogo problema.
Zakasnili
Poljoprivrednici, nažalost, ovog proljeća siju bez subvencionisanih kredita Ministarstva poljoprivrede – ističe Kiš. – Uredbe o kreditiranju su zakasnile, pa je samim tim, sjetva siromašnija, pa se pitam, kako će, kada nam prinosi po hektaru budu niži nego ranije, ministar obezbjediti jeftiniju hranu.
Povoljnije
– Čak i sa komercijalnim kamatama, poljoprivrednicima je povoljnije da uzmu kredit i da njime finansiraju proizvodnju – kaže Malešev.
– Najmanje se isplati finansiranje proizvodnje naturalnom razmjenom, pošto su pariteti u razmjeni poljoprivrednih proizvoda za mineralno đubrivo ili gorivo, izuzetno nepovoljni po poljoprivrednike. Novosti