BEOGRAD, Do kraja godine u Srbiji se očekuje pad bruto društvenog proizvoda od 2,0 odsto, a u 2015. pad od 0,5 odsto, dok se rast inflacije očekuje sredinom naredne godine, ocijenili su predstavnici Narodne banke Srbije.
Na prezentaciji novembarskog Izvještaja o inflaciji, viceguverner NBS Veselin Pješčić rekao je da međugodišnja inflacija i dalje niska i u novembru je iznosila oko 2,5 odsto.
Nisku inflaciju uslovile su niska cijena hrane i odlaganje poskupljenja struje, kazao je on i naveo da se do kraja godine očekuje pad BDP od 2,0 odsto, kao posljedica majskih poplava.
Deficit tekućeg računa do kraja godine iznosiće 6,0 odsto i biće na nivou prošle godine, a u 2015. očekuje se da će iznositi 5,0 odsto, zbog očekivanog oporavka u zoni evra i pozitivnog uticaja efekata fiskalne konsolidacije, rekao je Pješčić.
On je ocijenio da će aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom doprinijeti većem prilivu stranih investicija, ali i stabilizaciji kursa, čemu će doprinijeti i mjere fiskalne konsolidacije.
U trećem kvartalu ove godine odliv kapitala po osnovu isplate dividendi na akcije iznosio je oko 85 miliona evra, zbog legitimne odluke akcionara da taj kapital iznesu u inostranstvo, rekao je Pješčić i dodao da je zbog toga povećana tražnja za devizama i pritisak na depresijaciju kursa.
U ovoj godini priliv stranog kapitala iznosiće oko 1,25 milijardi evra, a u 2015. se očekuje rast na oko 1,4 milijardi evra, precizirao je Pješčić.
Generalni direktor Direktorata NBS za ekonomska istraživanja i statistiku Branko Hinić rekao je da je međugodišnja inflacija u oktobru iznosila 1,8 odsto, a ispod granice cilja od 4,0 plus-minus 1,5 odsto biće i početkom 2015. Sredinom naredne godine se očekuje njen rast.
Ekonomska aktivnost u Srbiji je u trećem kvartalu zabilježila veći pad i to od jedan odsto, prije svega u rudarstvu i energetici, kao posljedica poplava. Rast izvoza očekuje se u narednoj godini, kao posljedica oporavka najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera, procijenio je Hinić.
Hinić je podsjetio da je Evropska centralna banka rekordno snizila baznu kamatu od 0,05 odsto. Neizvjesnost na svjetskom tržištu i mjere američke centralne banke donijele su smanjeni priliv kapitala na nerazvijena tržišta, uključujući i Srbiju. Tanjug