ISTOČNO SARAJEVO – Iako su aktivisti za zaštitu životne sredine u oktobru prošle godine proglasili pobjedu u borbi za očuvanje Kasindolske rijeke, investitor koji je planirao gradnju dvije male hidroelektrane nije odustao od svoje ideje, pa će po svemu sudeći, pravna bitka koja je trajala godinama unazad biti nastavljena.
Naime, firma „Buk“ iz Istočnog Sarajeva podnijela je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za male centrale „Samar“ (0,95 MW) i „Slapi“ (0,92 MW) što je jedan od obaveznih koraka za dobijanja ekološke dozvole.
Podsjećamo, upravo je ovo Ministarstvo u oktobru donijelo rješenja o prestanku važenja ekoloških dozvola za ove dvije male hidroelektrane.
Dok su aktivisti najavljivali konačan obračun i raskid koncesionih ugovora, koji inače važe do 2044. godine, investitor je krenuo u novi proces ishodovanja dozvola i tako jasno stavio do znanja da se neće predati.
Ministarstvo je pozvalo zainteresovane da izvrše uvid u sadržinu zahtjeva na njihovoj internet stranici kao i da dostave mišljenja, komentare i primjedbe na isti.
Aktivisti iz grupe „STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci“ pozvali su još jednom sve građane da se rijeka zaštiti.
„Kao što smo i ranije jasno poručili nećemo prestati da se borimo za Kasindolsku rijeku. Pratićemo svaki vaš korak. Nijedna nova mala hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci neće biti izgrađena“, naveli su oni na društvenim mrežama.
Oni očekuju i pozivaju predstavnike opština Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo i Trnovo, kao i predstavnike grada Istočno Sarajevo da stanu iza građana Istočnog Sarajeva, ali i iza svoje riječi i da će svi zajedno odbraniti Kasindolsku rijeku.
Napominju i da je grad Istočno Sarajevo potpisnik Deklaracije “Gradovi/Opštine bez brana”.
Inače, firma „Buk“ pored ove dvije koncesije ima i koncesiju za MHE „Podivič“ na istoj rijeci, a koja je izgrađena i koja je u pogonu. U vlasništvu je belgijske firme „Green Invest“.
Borba za Kasindolsku rijeku započela je kada su lokalni aktivisti upozorili da planirana izgradnja tri male hidroelektrane prijeti da trajno naruši njen ekosistem.
Kroz proteste, peticije i javne kampanje tražili su obustavu radova i transparentnu procjenu uticaja na životnu sredinu.
Investitor je, s druge strane, tvrdio da projekti imaju sve potrebne dozvole i da su ekološki prihvatljivi.
Sukob je dodatno eskalirao kada je kompanija pokrenula tužbe protiv aktivista, što je dio javnosti protumačio kao pokušaj zastrašivanja.
Međunarodne organizacije i dio domaće javnosti stale su u njihovu zaštitu upozoravajući na ugrožavanje prava na slobodno izražavanje.
Kasindolska rijeka tako je postala simbol šire borbe između profita i zaštite prirodnih dobara u Bosni i Hercegovini.