BANJALUKA, Ove godine u cijeloj Bosni i Hercegovini očekuje se rod malina od oko 10.000 tona, a voćari unazad tri godine bilježe odličan uspjeh u proizvodnji maline, koja uvijek pronalazi svog kupca.
Prema podacima UNDP BiH, 90 odsto ukupnog roda maline iz BiH se izvozi u zemlje EU, Švajcarsku, Sjevernu Ameriku, dok se ostatak koristi za domaće tržište i domaće prerađivačke kapacitete. Da je BiH odličan proizvođač maline, svjedoči i izvještaj USDA – “National Agricultural Statistics Service” za 2014. godinu, u kojem BiH zauzima čak 12. mjesto u svijetu po proizvodnji i izvozu maline.
Ljubiša Alempić, predsjednik Udruženja malinara Bratunca, Srebrenica i Milića “Vilamet”, kaže za “Nezavisne” da je proizvodnja malina i na području podrinjske regije, koje je pogodno za uzgoj ovog voća, iz godine u godinu sve veća.
“Podrinje se crveni od malinjaka. Na području ove regije ima oko 150 do 200 hektara površine pod zasadima malina i kupina, te oko 1.500 proizvođača”, precizirao je Alempić i dodao da se sve veći broj poljoprivrednih domaćinstava odlučuje na ovaj korak.
On je istakao da “tržište vapi za dobrom malinom”, te da su otkupne cijene u BiH dobre. U posljednje dvije godine cijena po kilogramu ne pada ispod tri KM, a od tri dunuma pod zasadima malina, što je tri tone roda, četvoročlana porodica može solidno živjeti. U ovom udruženju navode da su samo s područja Bratunca otkupljivači malina prošle godine izvezli oko 3.000 tona u zemlje Skandinavije. Malinari navode da je ulaganje u proizvodnju jagodičastog voća najrentabilnije u BiH, jer sva sredstva koja se samo tokom godine ulože na podizanje zasada iduće godine s prodajom roda se i otplate, a već sljedeće proizvođač bilježi zaradu.
Risto Pavlović, voćar iz Bratunca, pod zasadima maline, kupine, jagode i borovnice trenutno ima oko 70 ari.
“Kreditno sam se zadužio kako bih podigao zasade. Očekujem da ću uspjeti prodati rod po dobroj otkupnoj cijeni kako bih otplatio ulaganja”, kazao je on.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS podržavaju podizanje zasada jagodičastog voća (malina, kupina i jagoda) minimalne površine 0,1 hektar po voćnoj vrsti pojedinačno.
“Visina subvencija je do 30 odsto od ukupno investiranih sredstava u proizvodnju”, precizirala je Aleksandra Gavrić-Rožić iz Službe za odnose s javnošću resornog ministarstva te dodala da najviše zasada malina ima na području bijeljinske regije oko 315 hektara.
Ministarstvo obezbjeđuje i podsticaje za otkupljene jagode, maline i kupine. Visina premije za proizvedeno i prodato voće je do 15 odsto od prosječne tržišne cijene po jedinici proizvoda. Prema podacima Ministarstva za prošlu godinu isplaćeno je 670.522,10 KM podsticaja za 740 malinara u RS, a podsticaj za malinu iznosio je 0,44 KM po kilogramu. Prema podacima resornog ministarstva, u RS je pod zasadima malina oko 455 hektara.
Zemljoradnička zadruga u Blagaju, kod Novog Grada, takođe uspješno vodi kooperativnu proizvodnju malina sa voćarima i trenutno pod zasadima ima 36 dunuma, a u planu je i povećanje proizvodnje. Ove godine očekuju oko 50 tona malina, a kako navode, tržište je obezbijeđeno.
Sistemi za navodnjavanje
Načelnik bratunačke opštine Nedeljko Mlađenović nedavno je najavio da će tokom ove godine biti obezbijeđeni sistemi za navodnjavanje zasada jagodičastog voća u Bratuncu. On je istakao da će u tom projektu učestvovati UNDP i Japanska agencija za međunarodni razvoj (JICA), koji će finansijski podržati projekte razvoja poljoprivrede u Bratuncu, Srebrenici i Milićima u naredne tri godine.
Proizvodnja maline u BiH u proteklim godinama:
(izvještaj USDA – “National Agricultural Statistics Service” za 2014)
• 2013. oko 5.000 tona
• 2014. oko 7.500 tona
• 2015. očekivanja 10.000 tona
Otkupna cijena po kilogramu maline
• 2013. godine 3,20 KM
• 2014. godine 3,30 KM
• 2015. očekuje se minimum 3,00 KM
Nezavisne novine
