SARAJEVO, Mikrokreditni sektor nije povećavao kamate u aktuelnoj krizi, kaže Nejira Nalić, predsjednica Skupštine Udruženja mikrofinansijskih organizacija u BiH (AMFI). Ističe da su kamatne stope na mikrokredite prosječno 23 posto i znatno su veće nego kod banaka zbog toga što je plasiranje malih zajmova skup posao.
Odbija medijske tvrdnje da mikrofinansijske organizacije ubiru velike profite od kamata i ističe da se dobit ne zadržava, niti izvlači nego investira isključivo u razvoj i jačanje poduzetništva.
Mikrofinansijski sektor u BiH ocjenjuje se jednim od najboljih u svijetu. Međutim, u odnosu na bankarski sektor on je manje pod lupom. Da li je i koliko stanje u mikrokreditnom sektoru u BiH uređeno?
NALIĆ: Mikrokreditne organizacije iz BiH dugo vremena su uzimane kao primjer izrazito uspješnog mikrokreditiranja u svijetu, a pet njih su 2007. godine bile rangirane među 50 najuspješnijih mikrokreditnih organizacija u svijetu na Forbsovoj listi. Također, organizacije iz BiH su redovno dobijale priznanja za transparentnost u poslovanju od CGAP-a i Svjetske banke, a finansijski izvještaji organizacija su stalno predmet revizija međunarodno priznatih revizorskih agencija koje su davale izrazito povoljne ocjene o radu sektora. Donošenjem Zakona o mikrokreditnim organizacijama 2007. godine sektor je pod supervizijom bankarskih agencija. To je stvorilo i institucijalni okvir njegovog priznavanja kao važnog dijela finansijskog sistema u zemlji. Značaj sektora je najočitiji u tome što kreditira aktivnosti, poslove poduzetnih ljudi koji nemaju nikakav pristup kreditima u komercijalnim bankama ili im je on otežan.
Kamatne stope u mikrokreditnim organizacijama u BiH su prosječno 25 posto. Zašto su one znatno veće nego kod banaka?
NALIĆ: Da, mikrokreditni sektor ima veće kamatne stope na proizvodima od banaka. To je i razumljivo. Prosječan iznos kredita koji izdaju članice AMFI-ja je oko 2.500 KM. Plasiranje tako niskog iznosa zajma je skup posao. Naša metodologija zasnovana je na neposrednoj i čvrstoj vezi između klijenta i mikrokreditne organizacije i to od podnošenja zahtjeva za kredit do odobravanja kredita i potpune otplate kredita. To podrazumijeva česte posjete kreditnog osoblja klijentu, odnosno domaćinstvima ili odnosno i mjestu poslovne aktivnosti, procjenu poslovne aktivnosti i kreditne sposobnosti klijenta, kao i kontinuirano praćenje kreditne sposobnosti klijenta za sve vrijeme otplate kredita. Često je mikrokreditni sektor kritikovan zbog više cijene novca. Međutim, malo ljudi zapravo ulazi u problematiku zbog čega je ta cijena viša. Sektor ima veće finansijske troškove, jer pozajmljuje novac iz komercijalnih izvora, a nema mogućnost uzimanja depozita, dok veće operativne troškove ima upravo zbog posebne metodologije rada s klijentima. Kamata sadrži i maržu, naravno. Međutim, ona postoji da bi održala organizaciju za budućnost, da bi ta profitabilnost dala mogućnost rasta i smanjenja troškova te smanjenja kamata. Profit od kamata se ne zadržava, ne izvlači, ne investira u nešto drugo, nego isključivo u razvoj i jačanje poduzetništva. To potvrđuju omjeri efikasnosti. Prošle godine je prosječna kamata u sektoru bila 23 posto, a operativna efikasnost prosječno 19 posto. Razlika je marža četiri posto koja ide u kapital, za nove plasmane, za pozitivan rezultat, za investiranje. U 2009. se situacija promijenila, odnosno veći su nam troškovi nego kamata i sa 30.9. kamata je 23 posto, a operativna efikasnost 24 posto. Dakle, sektor je u gubitku, jer nije povećavao kamatu.
Povodom podizanja kamata kod banaka i nakon toga sudskih procesa, prozivane su i mikrokreditne fondacije da uzimaju visoke marže i varaju klijente. Jesu li te tvrdnje opravdane?
NALIĆ: Prema informacijama koje imam, u mikrokreditnom sektoru kamate nisu povećavane. Važno je istaći da među mikrokreditnim organizacijama postoje one koje imaju više i niže kamatne stope, više i niže marže. Klijentima je omogućeno da biraju. Razumljivo je da se u finansijskoj krizi veća pažnja obraća upravo na finansijski sektor, ali nije dobro što se u medijima selektivno biraju infomacije kako bi se nešto negativno predstavilo. Mikrokreditni sektor je umanjio kamate za 18 posto za nekih dvanaest godina, i dalje je primjer uspješnosti u svijetu.
Koliko se kriza odrazila na mikrokreditni sektor, da li su međunarodni finansijeri smanjili svoje linije?
NALIĆ: Finansijska kriza se odrazila na mikrokreditni sektor. Dva su ključna razloga za to i očituju se s jedne strane u slabijem povratu kredita, a što se direktno odražava na povećana kreditna rezervisanja i s tim u vezi ukupno poslovanje gotovo svake od mikrokreditnih organizacija u BiH. Sa druge strane, smanjena tražnja za finansijskim sredstvima utiče i na slabije plasmane. Podrška investitora je još jako prisutna, ali je većina organizacija, radi smanjene tražnje, prelikvidna, tako da ne postoji potreba za posuđivanjem novca. Međutim, sektor je i nastao u krizi, odmah poslije završetka rata, i bio odgovor na krizu. Smatram da bi i sada mogao biti odgovor na krizu i snažan faktor ponovnog snaženja poslovnih djelatnosti na mikro, malom i srednjem nivou. Nezavisne novine