BANJALUKA, U prvih pet mjeseci ove godine u Republiku Srpsku najviše je uvezeno naftnih ulja, i to u vrijednosti od 349 miliona, i lijekova za 35 miliona maraka, dok je u istom periodu najviše izvezeno električne energije, za 135 miliona, i naftnih ulja u vrijednosti od 72 miliona maraka.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, osim naftnih ulja i lijekova, od početka godine u RS se najviše uvozila i električna energija, pivo, te pšenica.
Na listi proizvoda koji su se najviše uvozili nalaze se i kukuruz, kojeg je uvezeno za deset miliona maraka, koncentrati aluminijuma, te cigarete, cigare i cigarosi.
Ukupna vrijednost deset proizvoda koji su se najviše uvozili u ovom periodu iznosi 499.793.137 maraka, dok vrijednost deset proizvoda koji su se najviše izvozili iz RS iznosi 257.864.539 maraka.
Pored struje, iz Republike Srpske najviše je izvezeno naftnih ulja, čija je vrijednost 72 miliona maraka, i obrađenog drveta u vrijednosti većoj od 12 miliona maraka.
– Vrijednost izvezenog papira iznosi oko 11 miliona maraka, a u izvozu su značajno učestvovali i mlijeko i pavlaka, te željezne i čelične konstrukcije, kao i šipke od željeza ili nelegiranog čelika u vrijednosti od oko sedam miliona maraka – navode u UIO.
Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić kaže da ovi podaci govore da je ukupan obim robne razmjene sa inostranstvom neznatno smanjen, ali da je povećan izvoz u odnosu na prethodni period. Uvoz je, dodaje, smanjen.
– Ovo pokazuje da se naša privreda okreće izvozu. Ono što bismo mogli da unaprijedimo je izvoz proizvoda prehrambene industrije. Osim toga, veća pažnja trebalo bi da se posveti i poboljšanju konkurentnosti izvoznih proizvoda. Prerada drveta je jako važna za Republiku Srpsku i povećanje izvoza prerađenog drveta je dobar trgovinski pokazatelj – kazao je Vidić.
Zaštita
Mihajlo Vidić je rekao da privrednici u Republici Srpskoj trenutno najviše traže zaštitu poljoprivredne proizvodnje, jer prekomjeran uvoz poljoprivrednih proizvoda ugrožava domaće proizvođače.
– Debalans u spoljnotrgovinskoj razmjeni mogao bi da bude smanjen i tako što bi se u prehrambenoj industriji više koristilo domaće voće, kojeg ima dovoljno u rezervama – rekao je Vidić. Glas Srpske
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
“najviše izvezeno električne energije, za 135 miliona, i naftnih ulja u vrijednosti od 72 miliona maraka.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, osim naftnih ulja i lijekova, od početka godine u RS se najviše uvozila i električna energija, pivo, te pšenica.”
Je li se struja najvise uvozila ili izvozila? Ovaj dio me bas podsjeca na pasus iz knjige dzordza orvela “1984”
U stvari, mislio je on ispravljajuci cifre Ministarstva obilja, tu i nije u
pitanju falsifikat. Posredi je prosto unosenje jedne besmislice umesto druge.
Najveci deo materijala s kojim se radilo nije imao nikakve veze sa stvarnoscu, cak
ni onakve veze kakva postoji u direktnoj lazi. Statisticki podaci su i u prvobitnom i
u doteranom obliku bili cista fantazija. Vrlo cesto je trebalo izmisliti ih sam. Na
primer, Ministarstvo obilja je bilo predvidelo da ce se u cetvrtom tromesecju 1983.
proizvesti sto cetrdeset i pet miliona pari cipela. Poslednja vest je glasila da je
stvarno proizvedeno sezdeset i dva miliona. Vinston medjutim unese u redigovanu
verziju cifru od pedeset i sedam miliona, da bi se kasnije mogla opravdati
uobicajena tvrdnja da je norma premasena. No bilo kako bilo, cifra od sezdeset i
dva miliona nije bila nista bliza istini no cifra od pedeset i sedam, ili sto cetrdeset i
pet miliona. Vrlo je verovatno bilo da nije proizveden nijedan par. Jos verovatnije
da niko nije ni znao koliko je proizvedeno, a kamoli da mu je do toga stalo. Svako
je znao samo to da su astronomske kolicine proizvedenih cipela za svako
tromesecje postojale samo na papiru, a da je dobra polovina stanovnistva Okeanije bosa. Tako je bilo i sa svim evidentiranim cinjenicama, bile one male ili velike. Sve
je bledelo i prelazilo u svet senki u kome na kraju covek nije mogao biti siguran ni
sto se tice datuma u godini. 🙂