BANJALUKA – U BiH je ove godine uvezen 8.369.161 kg igračaka, vrijednosti 137.448.040 KM, što je za oko 4,6 miliona KM više nego lani.
Kako su potvrdili za “Nezavisne novine” iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prošloj godini je uvezeno 7.590.456 kg igračaka, čija je vrijednost iznosila 132.816.501 KM.
“S druge strane, iz BiH je ove godine izvezeno 2.864.489 kg igračaka, čija je vrijednost iznosila 50.172.158 KM”, navode iz UIO BiH.
Prema njihovim podacima, lani je izvezeno nešto manje igračaka, dok je, kada je u pitanju izvoz, daleko bolja bila 2021. godina, kada je skoro duplo više igračaka iz naše zemlje otišlo u inostranstvo.
Najviše je igračaka u BiH doputovalo iz Kine, koja je najdominantnija kada je uvoz u pitanju, dok je na drugom mjestu Austrija, a na trećem Turska.
“Kada je u pitanju izvoz, BiH je ove godine najviše izvezla u Njemačku, a zatim u Austriju, te u Ameriku”, pojašnjavaju iz UIO BiH.
Inače, u posljednje vrijeme bilo je nekoliko slučajeva nesigurnih proizvoda, odnosno igračaka koje su pronađene na bh. tržištu. Tako je početkom decembra, prema informacijama Agencije za nadzor nad tržištem BiH, igračka dječja kolica iz “Sinsaya” označena kao nesigurna jer, kako pojašnjavaju, imaju samo jedan mehanizam za zaključavanje i nisu dovoljno otporna na opterećenje.
“Usljed toga kolica se mogu lako sklopiti pa dijete tokom igre može pasti na tlo”, pojasnili su iz Agencije.
U ovoj godini 1.474 komada dječjih igračaka povučena su s bh. tržišta zato što su predstavljala ozbiljan rizik za potrošače.
“Dječje igračke su povučene s tržišta uglavnom zbog toga što su predstavljale hemijski rizik zbog nedozvoljene koncentracije ftalata, nedopuštene migracije bora i aluminija iz igračaka, prekoračenog sadržaja olova u igrački, rizika od povreda oka i oštećenja vida kod laserskih igračaka, rizika od povreda, kao i zbog neispunjavanja fizičkih i mehaničkih svojstava propisanih u važećim standardima”, navode iz Agencije za “Nezavisne” te dodaju da je najviše povučenih igračaka porijeklom iz Kine.
Kako kaže Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, tržište igračaka u BiH je jedno od onih tržišta koja često prolaze “ispod radara” kako inspekcija, tako i potencijalnih domaćih proizvođača, ali i potrošača.
“Više godina uzastopno u BiH se uvozi preko 100 miliona KM vrijednosti igračaka, od kojih polovina dolazi iz Kine, 25 odsto iz zemalja Evropske unije, dok ostatak dolazi uglavnom iz drugih azijskih zemalja. Ako ovim brojevima dodamo i igračke koje se kupuju putem interneta i koje ne prolaze carinske terminale, vrlo je moguće da se ti brojevi približavaju iznosu od 150 miliona KM godišnje, što znači da se na jedno dijete u BiH prosječno potroši oko 300 KM godišnje samo na igračke”, ističe Arnautović.
Prema njegovim riječima, ono što je posebno zabrinjavajuće je činjenica da se sve igračke prvo uvezu, pa onda kontrolišu, i to samo ako dođe do prijave od strane potrošača ili u nekim slučajevima i trgovaca, ali i tu je riječ samo o igračkama koje se uvoze preko carinskih terminala.
“Igračke se kontrolišu po tri osnova: da li materijal od koga su napravljene sadrži otrovne ili štetne tvari, da li njihovi dijelovi mogu biti potencijalno opasni za dijete (u smislu gušenja, davljenja i sl.) i jesu li svi električni dijelovi tih igračaka dovoljno sigurni da ne izazovu požar ili ozlijede dijete. Tu kontrolu radi prvenstveno Agencija za nadzor nad tržištem BiH, ali i entitetske uprave za inspekcijski nadzor, koje, nažalost, nemaju dovoljno ni kapaciteta ni resursa da mogu provesti u potpunosti kontrolu svega što se uvozi. Ovo je posebno veliki problem u vrijeme praznika kada se kupuju ogromne količine igračaka i gdje roditelji vrlo često, zbog opšte ekonomske situacije, ne mogu priuštiti svom djetetu originalne igračke, nego pribjegavaju jeftinijim kopijama, koje su, nažalost, uglavnom s dobrim razlogom jeftinije nego originali. Kada tome dodamo i jeftine igračke koje se kupuju online i koje ne prolaze apsolutno nikakve kontrole, postoji jako puno razloga zašto bi roditelji trebalo i te kako da se brinu, ali i da se dobro informišu kada žele obradovati svoje dijete skromnim budžetom”, naglašava Arnautović.
Dodaje da je posebno zabrinjavajuća činjenica da se roditelji veoma rijetko žale na kupljene igračke za koje se pokaže da su po bilo kom osnovu opasne za dijete, te da takve uglavnom završe na otpadu.
“A ako uzmemo u obzir da je prosječan životni vijek jedne igračke manji od jedne godine i da se godišnje uvozi preko šest hiljada tona igračaka u BiH, koje su uglavnom napravljene od nerazgradivih materijala, dolazimo do zastrašujućih podataka o tome kako svake godine uvezemo u BiH po jednu ogromnu novu deponiju otpada”, zaključuje on. Nezavisne novine