BEOGRAD – Recept za funkcionisanje države bez zaduživanja liči na “Vukajlijin” za uštede u studentskom budžetu: doručak prespavaj, za ručak si na dijeti, a za večeru ranije idi u krevet.
Dakle, ako teritorija nije velika, ako nema puno stanovnika, ako se ne razvijaju usluge javnog sektora niti posjeduje sopstvena moneta nema ni spoljnog duga. Ipak, da na listama najmanje zaduženih ne budu samo poreski rajevi, bliskoistočni naftaši i najsiromašnije zemlje svijeta, pobrinule su se države poput Norveške.
Jedna od zemalja koja nema bilo kakav spoljni dug, prva je na svijetu obezbijedila besplatan bežični internet svim stanovnicima, priprema se da postane prva država čija se kompletna poljoprivredna proizvodnja obavlja po organskim principima i jedina je demokratija u kojoj je posljednja aktivna politička partija raspuštena još 2003. godine.
Radi se o pacifičkom ostrvudržavi Niue, koje sa svojih sto kilometara kvadratnih metara teritorije i oko 2.000 stanovnika više ne mora da se zadužuje na međunarodnom tržištu kapitala.
Prošle godine otplatili su četiri miliona dolara duga i ne planiraju da pozajmljuju u skorije vrijeme. Prihodi u budžet stižu iz tri ključne djelatnosti: turizma, proizvodnje banana i flaširanja vode. Dodatnu finansijsku pomoć od 14 miliona dolara svake godine obezbjeđuje Novi Zeland, koji za Niue obavlja diplomatske usluge, a brine se i o vojnobezbjednosnoj zaštiti.
Dok za Niue postoje zvanični i provjerljivi podaci da su otplatili kredit, Tuvalu se vodi kao nezadužen jer nema dostupnih informacija o njihovom spoljnom dugu u publikacijama poput CIA World Factbook, koju rado koriste nationaldebtclocks.org i slični portali koji povremeno objavljuju presjek stanja spoljnog ili javnog duga zemalja.
Ipak, kako je Azijska razvojna banka analizirala privredu Tuvalua prije dvije godine za potrebe poboljšanja procesa planiranja budžeta, skrenula je pažnju i na to da ta zemlja ima suficit u državnoj kasi.
Zato pretpostavka da nije zadužena naizgled djeluje opravdano, ali ova dva pokazatelja nisu dovoljna da zaključimo da se radi o ostrvu rajskog prosperiteta. Tuvalu zvanično ima najmanji BDP na svijetu, a opet nešto više stanovnika i teritorije nego Niue.
San Marino i Andora svrstavaju se u istu grupu s Lihtenštajnom i Britanskim Djevičanskim Ostrvima kada je riječ o spoljnom dugu. Status poreskog raja i privreda okrenuta finansijskim uslugama i turizmu zajedničke su osobine nezaduženih prebogatih državica Evrope i egzotičnih ostrva na drugom kraju planete.
Lista nezaduženih nije kompletna bez Južnog Sudana, ali “najmlađa država na svijetu” tek treba da postigne dogovor sa Sudanom oko 38 milijardi dolara zajedničkog duga koji je nastao prije otcjepljenja 2011. godine, što je osjetljivo i već duže vrijeme neriješeno pitanje između dvije zemlje.
Analitički portal Statista.com ponudio je listu najmanje zaduženih zemalja uzimajući za kriterijum udio javnog duga u BDP.
Na vrhu te liste nalaze se kockarska prijestonica svijeta Makao sa 0% i jedan od najbogatijih gradovadržava Hong Kong sa 0,06%. Za njima slijede Brunej minijaturni ali naftom bogati sultanat, Avganistan i Solomonska Ostrva, a onda i Estonija, Alžir i Saudijska Arabija.
Estonija je inače i šampion Evropske unije po niskoj zaduženosti države sa 9,48% BDP, a takvu titulu brane pravilom da rashodi budžeta ne smiju da budu viši od prihoda, dok državnu kasu pune uz pomoć jednostavnog, ali efikasnog poreskog sistema.
Iako se u teoriji smatra da je bolje imati niži udio javnog duga, pošto to govori o sposobnosti zemlje da proizvede i izveze robu kako bi mogla da otplati postojeće dugove, među prvih 20 zemalja po ovom kriterijumu samo Saudijska Arabija i Rusija imaju globalno značajne ekonomije. Saudijska Arabija, naravno, zbog svog ključnog resursa nafte, a Rusija zato što, osim nafte, ima najveće svjetske rezerve prirodnog gasa i druge po veličini rezerve uglja, te tako udio njenog duga u BDP ne prelazi 16%.
Da dug ne mora da bude kamen oko vrata demonstrira Norveška, zemlja s najvrednijim penzijskim fondom na svijetu, koji se puni prihodima od eksploatacije nafte. Trenutno vrijedan oko 900 milijardi dolara, taj fond investira u kapital širom svijeta i mogao bi lako da otplati oko 660 milijardi dolara spoljnog duga (denominovanog u krunama).
Norveška, međutim, koristi aktuelne prilike na tržištu, odnosno istorijski niske kamatne stope, te radije izdaje dužničke hartije koje s lakoćom otplaćuje, dok prihode od nafte ostavlja sa strane, u fondu koji se smatra garancijom sigurne budućnosti mnogih generacija.
U SAD je javni dug dostigao 19,9 biliona dolara, ili oko 106,1% BDP. To zvuči zastrašujuće, a debata o “rješenju za nagomilani dug” uvijek donosi puno političkih poena.
Posljednji koji je zaradio na toj priči je aktuelni predsjednik SAD Donald Tramp, koji je u predizbornoj kampanji obećao da će smanjiti cijenu američkog duga za 25% i tako, navodno, pomoći svojoj zemlji, a oduzeti dio zarade na obveznicama Kini i drugim stranim vlasnicima američkih dužničkih hartija.
Ekonomisti su, potom, detaljno objasnili da bi takva “pogodba” najviše oštetila same Amerikance, pošto je lavovski dio javnog duga u rukama građana koji tradicionalno štede kupujući obveznice, zatim civilnih i vojnih penzijskih fondova, kao i programa za zdravstvenu zaštitu Medicaid i Medicare, koji najviše ulažu u američke dužničke hartije od vrijednosti.
Podsjećanja radi, Kina i Japan posjeduju po bilion dolara američkog duga, dok američki građani i pravna lica drže više od 14 biliona dolara duga. BIF