BANJALUKA, Potrošači se najčešće žale na usluge u vezi sa telekomom, grijanjem i električnom energijom – ističe predsjednik Udruženja građana “Pokret potrošača Republike Srpske” Dragutin Bošković.
Od početka ove godine u ovo udruženje javilo se oko 200 potrošača koji su se žalili većinom na ove usluge.
“Većina je u pravu, ali se jedna trećina, nažalost, javi sa zakašnjenjem, pa im ne možemo pomoći”, napominje Bošković.
On navodi da su potrošači prilično neinformisani i da ne znaju kako da postupe kada dobiju neispravan proizvod ili kada imaju drugi problem sa trgovcem.
Potrošač u pisanom obliku treba da se obrati trgovcu, koji u roku od sedam dana treba da odgovori da li primjedbu uvažava ili ne.
Ako je odgovor negativan ili trgovac ne odgovori, potrošač se, takođe, u pisanom obliku obraća tržišnoj inspekciji koja je vrlo efikasna u rješavanju takvih stvari.
Kao primjer neinformisanosti, Bošković navodi kupovinu mobilnih telefona jer u slučaju kvara potrošač nije dužan da sarađuje sa servisom, već trgovac.
“Trgovac obično nudi tu opciju, ali potrošač ima i druge dvije opcije – da mu se dostavi isti ispravan proizvod ili da mu vrate novac. Potrošač kupovinom i plaćanjem sklapa ugovor sa trgovcem i ne bi trebalo da ima veze sa servisom jer je to stvar trgovca”, objašnjava Bošković.
On napominje da je važno da kupac prilikom kupovine obrati pažnju na deklaraciju jer trgovac robu bez deklaracije ne smije prodavati.
Bošković navodi da se Udruženju za savjete obraćaju i trgovci, te da ima i onih potrošača koji nisu u pravu.
Navodeći da u Srpskoj ima osam udruženja koja se bave zaštitom potrošača, Bošković ističe da je završen projekat umrežavanja ovih udruženja, koji je podržalo i Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, cilj umrežavanja jeste lakša pristupačnost međunarodnim finansijskim sredstvima za projekte, iako udruženja i pojedinačno mogu sarađivati sa međunarodnim organizacijama.
“Udruženja u Srpskoj su na različitom stepenu sposobnosti za pružanje informacija, edukacije i pomoći potrošačima. Dva-tri udruženja su sposobna, a ostali manje.
Smatrali smo da je dobro da organizujemo mrežu i da jače organizacije pomažu slabije u dostizanju potrebnog nivoa”, navodi Bošković i napominje da samo udruženje iz Šekovića nije prihvatilo projekat.
Mreža nije registrovana, ali se očekuje veća angažovanost udruženja u dostizanju zajedničkog cilja – stvaranju jake i dobro organizovane mreže koja će se boriti za zašitu potrošača.
Bošković navodi da je važna aktivnost lokalnih udruženja – forsiranje primjene Zakona o zaštiti potrošača, kao i insistiranje na formiranju komisija u opštinskim i gradskim administrativnim centrima koje bi bile ključne u donošenju odluka poput poskupljenja cijene komunalnih usluga.
“Načelnik i gradonačelnik ne bi trebalo da daju saglasnost na promjene uslova i cijene usluga komunalnih organizacija dok komisija za zaštitu potrošača ne da svoje mišljenje”, poručuje Bošković za Srnu.
On navodi da u Banjaluci, Prijedoru i Doboju postoje takve komisije, dok je u drugim lokalnim zajednicama prisutna nezainteresovanost ili neobaviještenost u vezi sa tom obavezom.
Bošković smatra da je komisija u Banjaluci imala ključnu ulogu u sprečavanju velikog povećanja cijene vode i naknade za odvoz smeća, odnosno da je dozvoljeno povećanje cijene, ali duplo manje od tražene. Srna