NJUJORK /LONDON, Sirovom naftom se na berzi u Njujorku u srijedu trguje po cijeni nešto nižoj od 79 dolara za barel, a cijena je pala nakon pet uzastopnih dana rasta uslijed toga što su niske temperature u SAD-u i prognoza pada zaliha nafte i lož-ulja u toj zemlji neutralizirale učinke jačanja dolara.
Cijena američke “lake” nafte za terminsku isporuku u februaru je na Njujorškoj robnoj berzi pala za 13 centi, na 78,74 dolara za barel, nakon što je u utorak u jednom momentu postignut petosedmični maksimum, prenio je Reuters.
Evropska “brent” nafta je istovremeno na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu poskupjela za 13 centi na 77,77 dolara za barel.
Niske temperature na sjeveroistočnoj obali SAD-a su dovele do rasta tražnje naftnih derivata i pridonijele smanjenju zaliha dizela i lož-ulja, koje su ovog ljeta bile na najvišoj razini u posljednjih 26 godina.
Prema prognozi privatne meteorološke agencije Meteorlogix, temperature će u SAD-u i u narednih 48 sati biti niže od prosjeka za ovo doba godine.
Analitičari očekuju da će sedmični izvještaj statističke službe američkog ministarstva energetike (EIA), koji treba biti objavljen popodne, pokazati pad zaliha nafte u SAD-u prošle sedmice od dva miliona barela, što bi bila četvrta sedmica pada zaredom. Pored toga, očekuje se i pad zaliha dizela i lož-ulja od 2,2 miliona barela.
Američki institut za naftu (API) u utorak uvečer je objavio vlastiti izvještaj o zalihama energenata u SAD-u, pri čemu su podaci pokazali da je došlo do iznenađujućeg rasta zaliha nafte od 1,7 miliona barela, kao i pada zaliha dizela i lož-ulja od 3, 5 miliona barela. Izvještaj EIA se smatra uticajnijim od onog instituta API.
Vrijednost dolara je u srijedu porasla na dvomjesečni maksimum u odnosu na japanski jen, nakon što je objavljivanje pozitivnih makroekonomskih podataka za SAD navelo neke analitičare da revidiraju prognozu rasta kamatne stope u SAD-u 2010. godine.
Cijena nafte je sada otprilike dvostruko viša u odnosu na isti period lani kada se tim energentom trgovalo po cijeni ispod 40 dolara za barel. Jedan od glavnih razloga za poskupljenje “tečnog zlata” ove godine je bilo upravo slabljenje dolara, budući da su ulagači počeli da se okreću sirovinama kao sigurnijoj investiciji.
Pored izvještaja EIA o zalihama nafte u SAD-u, trgovci će čekati i nove makroekonomske podatke najvećeg svjetskog potrošača energenata prije nego što objave procjenu kretanja cijene “tečnog zlata” u 2010.
Analitičari smatraju da bi novi dokazi oporavka američke privrede mogli dovesti do novog poskupljenja nafte, preko granice od 80 dolara za barel.