LONDON, Sirova nafta je danas na svjetskim berzama pojeftinila ispod 126 dolara za barel, pošto je juče poskupjela više od četiri dolara zbog vijesti o neočekivanom padu zaliha benzina u SAD i nastavku iranskog nuklearnog programa.
Cijena američke lake nafte za terminsku isporuku u septembru je danas na Njujorškoj robnoj berzi pala za 94 centa, na 125,80 dolara za barel, a evropska “brent” nafta je na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu u isto vrijeme pojeftinila za 81 cent, na 126,29 dolara za barel, prenose svjetske agencije.
Sinoć je nafta značajno poskupila – za 4,58 dolara, na 126,77 dolara za barel, ali analitičari upozoravaju da je juče obim trgovanja bio veoma mali, tako da je moguće da je to samo iskrivljena slika tržišta.
Cijena nafte je u protekle tri nedelje ostvarila značajan pad u odnosu na rekordni iznos od 147,27 dolara od 11. jula, a pojeftinjenje je delimično izazvano pretpostavkom da je veliki rast cijene “tečnog zlata” ove godine dovelo do pada tražnje benzina u SAD.
Najnoviji nedeljni izveštaj statističke službe američkog ministarstva energetike o zalihama u SAD je, međutim, pokazao da su u sedmici zaključno sa 25. julom zalihe benzina smanjene za 3,5 miliona barela, dok su analitičari očekivali rast od 400.000 barela.
Pored toga, na poskupljenje nafte je uticalo i to što nema naznaka da će Iran obustaviti svoj nuklearni program. Ostalo je samo nekoliko dana do isteka roka u kojem zvanični Teheran treba da dokaže da će prestati da radi na programu obogaćivanja uranijuma, makar privremeno, ili će se suočiti sa novim sankcijama Ujedinjenih nacija.
Jučerašnje izjave iranskih zvaničnika, među kojima je bio i duhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, pokazale su da je ipak izvesno da Iran neće obustaviti program.