TOKIO, Lideri moćnih zemalja svijeta iz Grupe osam (G8) od danas do 09. jula okupiće se na japanskom ostrvu Hokaido da bi razgovarali o najvažnijim temama, odnosno, problemima današnjice – stalno rastućim cijenama nafte, hrane i alarmantnim klimatskim promjenama, što su prouzrokovalo krizu globalnih razmera.
Osnovan 1975, klub najvećih ekonomskih demokratija je u početku okupljao šest zemalja – Sjedinjene Američke Države, Njemačku, Japan, Veliku Britaniju, Francusku i Italiju, da bi potom bio proširen na Kanadu i Rusiju.
Ovaj samit, bar prema izjavama lidera pojedinih država, među kojima je i njemačka kancelarka Angela Merkel, biće i prilika za konačno otpočinjanje pravog i ravnopravnog dijaloga sa tzv. grupom zemalja G5, koju čine Narodna Republika Kina, Indija, Meksiko, Brazil i Južnoafrička Republika, mnogoljudne države koje imaju i neke od najviših stopa privrednog rasta u svijetu.
Predsjednik Francuske Nikola Sarkozi ocijenio je, takođe, da skup G8 više ne može da se održava bez prisustva državnika pomenutih pet zemalja, naglašavajući da je svijet multipolaran i da je radi rješavanja najvećih problema današnjice potrebno da svi budu pozvani, “ukoliko želimo mir i razvoj u svijetu”.
Ključno pitanje koje se postavlja dan uoči početka samita na koji su već počeli da pristižu neki od svjetskih državnika, nije šta će oni uraditi na ovom skupu, već šta mogu da učine kod kuće, ocijenio je potpredsjednik moćne investicione banke “Goldman sač” Robert Hormats.
Potpuno je, naime, jasno da niko od lidera G8 nema čarobni štapić kojim bi mogao da “oduva” rekordno visoke cijene nafte, drastično poskupljenje hrane, preteću inflaciju i globalnu kreditnu krizu, ističu ekonomisti.
Situacija se, međutim, od prošlogodišnjeg samita u Njemačkoj, kada su lideri prilično optimistički govorili o stanju i perspektivama globalne privrede, dramatično promijenila i pogoršala.
Cijene nafte od trenutno oko 146 dolara za barel od 159 litara su, kako je opisao jedan ruski analitičar, “proletjele kroz sve slojeve atmosfere, probivši se u otvoreni kosmos”, a tim putem su krenule i cijene hrane.
Tekući gubici najprestižnijih zapadnih banka i drugih finansijskih institucija su, posle sloma američkog hipotekarnog tržišta u avgustu 2007, na granici od 400 milijardi dolara, s dobrim izgledima da narastu na bilion “zelenih novčanica”.
Inflacija se, kao svodni pokazatelj svih pomenutih slabosti globalne ekonomije, “prišunjala” i sada je “glavna bol” centralnih banaka moćnih zemalja, čiji čelnici pokušavaju, već mjesecima, da je obuzdaju kamatnim i drugim lijekovima iz arsenala monetarne politike.
U najvećoj zemlji svijeta inflatorna stopa je već blizu nivoa projektovanog za celu 2008., od osam do devet odsto.
Svi su saglasni da je preskupa nafta glavni “okidač” inflatornih pritiska, ali isto tako i sve skuplja hrana, zbog čega je širom svijeta već došlo do ozbiljnih socijalnih potresa.
Rusija je, što se nafte tiče, svakako u najboljem položaju u “osmorci” i dok ostale članice sve teže podnose astronomski visoke cijene najvažnije energetske sirovine, Moskva zadovoljno konstatuje da ima ogroman trgovinski suficit i devizne rezerve “teške” više od 570 milijardi dolara.
Predsjednik Rusije Dimitrij Medvedev je već najavio da će na samitu u Japanu predložiti kolegama iz G8 da postignu dogovor o “energetskoj bezbjednosti”.
U situaciji sve većeg ekonomskog i političkog rejtinga Rusije liderima G8 jedino ostaje “da rade zajedno, kako naftna kriza ne bi dovela do globalnog ekonomskog pada”, izjavio je Tom Kuli dekan poznate njujorške Steren poslovne škole.
Japan, kao domaćin skupa G8, a takođe i Njemačka, svojski su “zapeli” da na samitu “osmorke” u prvi plan stave problem globalnog otopljavanja i druga važna ekološka pitanja.
Obe zemlje su predložile veoma ambiciozne ciljeve i žele da globalna emisija štetnih gasova u atmosferu bude prepolovljena da polovine ovog vijeka.
Poseban problem, međutim, predstavlja što brzo rastuće ekonomije G5 država ne mogu, prema studiji uređenoj u Njemačkoj, da prate razvijeni svijet u naporima da se primjenom najnaprednije tehnologije i pratećim pravnim propisima, na efikasan način suprotstave naglom pogoršanju globalne ekološke situacije.
Te zemlje bi, opet, u doglednoj budućnosti mogle da prošire sadašnju postavku G8 i postanu članice buduće “grupe 13”, smatra Lael Brajnard, ekonomski savjetnik u administraciji bivšeg američkog predsjednika SAD Bila Klintona.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba