VAŠINGTON, Čelnicima demokrata i republikanaca ostala su još samo tri dana da se dogovore na koji način će se SAD boriti protiv velikog deficita, ili će, u protivnom, svoju državu, ali i čitav svijet gurnuti u novu recesiju.
Kako je juče saopštio ministar finansija Timoti Gajtner, problem sada više nije samo takozvana “fiskalna litica”, već i nacionalni dug, koji se približio dozvoljenoj granici mnogo brže nego što se očekivalo.
Gajtner je upozorio članove Kongresa da će američki dug 31. decembra biti na gornjoj granici od 16.400 milijardi dolara. To znači da država bez odobrenja Kongresa neće moći dodatno da se zadužuje, odnosno neće moći da servisira svoje obaveze.
Da se to ne bi desilo, Gajtner je, kako prenosi Bloomberg, najavio više mjera. Privremeno će biti obustavljena pomoć saveznim i lokalnim vlastima, a biće obustavljene i investicije u penzione fondove, kao i uplate u fond za krizne situacije. To bi u budžetu oslobodilo oko 200 milijardi dolara, koje će brzo biti potrošene, pa Kongres hitno mora da odobri povećanje gornjeg limita američkog državnog duga, kako bi država mogla i dalje da se zadužuje.
Rasprava o toj temi dolazi u najgore vrijeme, jer su demokrate i republikanci trenutno usredsređeni na odbranu svojih pozicija u pronalaženju rješenja da se ne padne u “fiskalnu provaliju”.
Demokrate i republikanci su 2010. godine donijeli zakon koji predviđa da će od 1. januara 2013. automatski biti povećani porezi i drastično smanjeni budžetski izdaci ukoliko se do tada ne postigne dugoročni dogovor o smanjenju budžetskog deficita.
Pošto četiri dana uoči tog roka dogovora još nema, lako bi moglo da se dogodi ono što su obje strane željele da izbjegnu i da država “padne sa fiskalne litice”.
Ukoliko zakon 1. januara stupi na snagu, automatski će biti ukinute poreske olakšice koje je uveo Džordž Buš, što znači da će svi Amerikanci godišnje u prosjeku morati da plate 3.500 dolara poreza više nego do sada. U isto vrijeme, na snagu će stupiti drastični budžetski rezovi i znatno će biti smanjeni izdaci za Ministarstvo odbrane, kao i socijalna davanja.
To bi dovelo da značajnog smanjenja budžetskog deficita, ali ekonomisti tvrde da bi imalo katastrofalne posljedice za američku privredu, koja bi izvjesno ušla u recesiju i za sobom povukla čitav svijet.
Predsjednik SAD Barak Obama prekinuo je božićni odmor i vratio se u Vašington, ne bi li nekako u “minut do 12”, ipak, primorao republikance na kompromis, ali za sada uopšte nije izvjesno da će u tome uspjeti.
Republikanci, naime, i dalje ne žele ni da čuju da se budžetski deficit smanjuje kombinacijom povećanja poreza i smanjenja budžetskih davanja i tvrde da je za ostvarenje cilja dovoljno drastično skresati sve vrste socijalne pomoći i umanjenja prava u zdravstvenom osiguranju.
Demokrate su spremne da prihvate neke rezove u socijalnoj politici, ali samo pod uslovom da se poveća porez za sve koji godišnje zarađuju više od 250.000 dolara.
Ko će, i da li će neko popustiti, ostaje da se vidi u naredna tri dana, a u Vašingtonu je sve više onih koji vjeruju da će obje strane ostati na svojim pozicijama i tako rizikovati novi, još veći talas globalne ekonomske krize. Fonet.rs