NJUJORK, Na Wall Streetu su prošle nedjelje indeksi berza dostigli nove rekordne nivoe jer je Kongres prihvatio poreznu reformu, dok se na evropskim berzama trgovalo oprezno zbog katalonske krize.
Na Wall Streetu je prošle nedjelje Dow Jones ojačao 0,4 posto, na 24.754 boda, dok je S&P 500 porastao 0,3 posto, na 2.683 boda, a Nasdaq indeks 0,4 posto, na 6.959 bodova.
Polovinom nedjelje su ti indeksi dostigli nove najviše nivoe u istoriji, što se zahvaljuje poreznoj reformi vrijednoj 1.500 milijardi dolara.
Republikanski zastupnici u oba doma Kongresa podržali su, naime, porezni zakon, koji predstavlja najveću poreznu reformu u SAD-u u 30 godina.
Među promjenama se ističe smanjenje poreza na dohodak imućnijih građana, dok bi porezna stopa kompanijama bila srezana s 35 na 21 posto, što bi trebalo podstaći rast zarada kompanija.
Prema procjenama analitičara UBS-a, smanjenje poreza moglo bi podstaći rast zarada kompanija iz sastava S&P 500 indeksa za oko 9 posto.
Uz to, analitičari kažu da bi, nakon smanjenja poreza, kompanije mogle više sredstava izdvojiti za otkup akcija na tržištu i povećati dividende, što ide u prilog tržištu kapitala.
Analitičari smatraju da bi ubuduće najviše mogli rasti sektori koji su najviše osjetljivi na ekonomska kretanja, s obzirom da se očekuje i ubrzanje rasta.
Prema drugoj procjeni, američki bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromesečju porastao je 3,2 posto na godišnjem nivou. Iako je to malo sporije u odnosu na prvu procjenu od 3,3 posto, to je i dalje najbrži rast ekonomije u više od dvije godine.
A ubuduće bi rast ekonomije mogao ubrzati, s obzirom da bi smanjenje poreza moglo podstaći potrošnju Amerikanaca, što bi pozitivno uticalo na rast BDP-a.
Pitanje je, međutim, koliko će povećana potrošnja uticati na rast potrošačkih cijena. Ako ojača inflacija, idućih bi godina američka centralna banka mogla ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa, nakon što ih je već ove godine povećala u tri navrata.
A na evropskim berzama prošle nedjelje je vladalo različito raspoloženje. Londonski FTSE indeks pratio je rast Wall Streeta, pa je skočio 1,4 posto, na 7.592 boda.
Međutim, na berzama evrozone trgovalo se opreznije jer su na vanrednim izborima u Kataloniji zagovornici nezavisnosti osvojili 70 mjesta, a pobornici cjelovite Španije 57 mjesta, što znači da se produbljuje politička kriza u toj pokrajini.
Zbog zabrinutosti ulagača u vezi toga, frankfurtski DAX indeks skliznuo je prošle nedjelje 0,2 posto, na 13.072 boda, dok je pariski CAC ojačao blagih 0,3 posto, na 5.364 boda.
Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks je prošle nedjelje skočio 1,4 posto, na 22.869 bodova. Hina
