NJUJORK, Na Wall Streetu su u četvrtak cijene akcija porasle drugi dan zaredom, zahvaljujući uvjerenju ulagača da će američka ekonomija i dalje snažno rasti, a da će Evropska centralna banka (ECB) agresivnije olabaviti monetarnu politiku.
Dow Jones porastao je 323 boda ili 1,84 odsto, na 17.907 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,79 odsto, na 2.062 boda, a Nasdaq indeks 1,84 odsto, na 4.736 bodova.
U posljednja dva dana S&P 500 indeks skočio je 3 odsto, nadoknadivši veći dio 4,2-postotnog gubitka iz prethodnih pet dana, pa je sada u plusu u odnosu na početak godine, kao što su to i Dow Jones te Nasdaq indeks.
Pozitivno je na tržište juče uticao podatak da je broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u pao za 4.000, na 294.000. Premda nešto slabiji nego što su analitičari očekivali, taj podatak pokazuje da se američko tržište rada i dalje stabilno oporavlja.
S najvećim nestrpljenjem očekuje se izvještaj o zaposlenosti u SAD-u, koji će biti objavljen u petak i koji obično znatno utiče na tržište.
U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u decembru broj novih radnih mjesta povećan za 240.000, nakon snažnog rasta za 321.000 u novembru. Stopa nezaposlenosti trebala bi, procjenjuje se, skliznuti s 5,8 na 5,7 odsto.
“Posljednjih mjeseci broj zaposlenih stalno raste za više od 200.000, a ako tako bude i sada, to će pružiti podršku Fedu da ostane pri svojim planovima”, kaže Michael O'Rourke, strateg u kompaniji JonesTrading.
A na zadovoljstvo ulagača američka centralna banka poručila je nedavno da će biti ‘strpljiva’ po pitanju povećanja ključnih kamata, da neće žuriti sa zaoštravanjem monetarne politike.
Podršku tržištu pruža i uvjerenje ulagača da će ECB, zbog povećane opasnosti od deflacije, već na sjednici 22. januara dodatno olabaviti monetarnu politiku.
ECB je dosad nizom mjera pokušala podstaći rast ekonomije i suzbiti deflacijske rizike. Smanjila je kamate na rekordno niske nivoe, ponudila bankama jeftine dugoročne kredite, počela kupovati vrijednosne papire… No, sve to zasad nije dalo očekivane rezultate.
Stoga je ECB pod pritiskom da po uzoru na američki Fed, japansku i britansku centralnu banku počne kupovati državne obveznice, što bi trebalo povećati likvidnost na finansijskim tržištima i podstaći kreditiranje, a time i rast ekonomije te inflacije.
Pozitivno na tržišta utiče i stabilizacija cijena nafte, nakon što su u prva dva dana ove sedmice potonule oko 10 odsto, zaronivši na nove najniže nivoe u pet i po godina. Juče je na američkom tržištu cijena ‘crnog zlata’ porasla za 40-ak centi, na 49,20 dolara po barelu.
Zahvaljujući tome, među najvećim je dobitnicima, s rastom od 2,2 odsto, bio S&P indeks energetskog sektora, a više od 2 odsto porasle su i cijene akcija u rudarskom te tehnološkom sektoru.
I na evropskim su berzama cijene akcija juče porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,34 odsto, na 6.569 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 3,36 odsto, na 9.837 bodova, a pariški CAC 3,59 odsto, na 4.260 bodova. Hina
