BEOGRAD, Promet u maloprodajnim trgovinskim lancima u prva dva mjeseca ove godine, posljednji zvanični podaci, manji je za 10,6 odsto nego u istom periodu lani, a čak za četrvrtinu ako se uporedi sa prosjekom iz 2009. Kase prodavaca sve su praznije, a kupci troše sve manje novca za kupovinu hrane.
Najčešće se pazari najosnovnije: hljeb, mlijeko, svježe meso, brašno, jaja, kafa… To je osjetno smanjilo i prosječan račun u prodavnicama, ali o tome većina trgovaca ne želi zvanično da govori.
Prosječna kupovina u supermarketima iznosi oko 700 dinara. U manjim trgovinama je oko 300 dinara. Dakle, kupci ostave trgovcima dnevno, u prosjeku, oko 500 dinara. U poređenju sa istim periodom lani, kod većih trgovaca iznos za kupovinu hrane i pića je ostao na istom nivou. U malim prodavnicama, (samostalne trgovinske radnje i slično) prosječan pazar je osjetnije opao, jer su ove trgovine manje konkurentne sa cijenama.
Pri odlasku u megamarkete kupac prosječno potroši oko 3.500 dinara. Taj iznos varira zavisno od trgovnske kuće i kreće se, prema podacima koje smo dobili, od 2.500 do 4.500 dinara. Ali, valja imati na umu da je sada proređen broj odlazaka u velike kupovine, u odnosu na period od prije nekoliko godina, što se poklapa sa početkom krize.
Podaci o prosječnim pazarima pokazuju da jedva “sastavljamo kraj sa krajem”. Ekonomska kriza uslovila je i pad tražnje na svim nivoima, pa i hrane, što je dovelo i do promjene strukture potrošnje.
– Potrošači se najčešće odlučuju za kupovinu jeftinijih namirnica, posebno privatne robne marke – kaže Vesna Žabić, pi-ar “Delta Maksi grupe”. – Primetno je da je povećana prodaja proizvoda sa nižim cenama u okviru svih kategorija prehrane, dok je manja potražnja za luksuznijim artiklima.
Poslije hrane, najtraženiji proizvodi u trgovinama su iz kategorije “higijena” i “kućna hemija”. Istovremeno, smanjena je prodaja žestokih pića, skupljih prerađevina…
Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja, ovako komentariše osjetan pad prometa:
– To ukazuje na oštar, dramatičan, pad životnog standarda. Problem su mala tražnja i niska kupovna moć stanovništva, ali je i stalno prisutan strah običnih ljudi da li će sačuvati svoje radno mesto i da li će od svojih mesečnih primanja uspeti da pokriju troškove i obezbede svojoj porodici pristojnu egzistenciju.
Subvencionisani, potrošački i keš krediti, dodaje Đogović, pozitivno će djelovati na potrošnju, ali samo kratkoročno. Jer, bez realnog rasta standarda na bazi domaće privrede, nema ni kontinuiranog rasta maloprodajnog prometa.
Plate i izdaci
Prosječna plata u Srbiji od oko 330 evra nije dovoljna da pokrije sve izdatke. Naime, prosječna porodica, prema statističkim proračunima, na hranu troši oko 42 odsto zarade, oko 25 odsto “odlazi” na komunalije, još oko 15 odsto treba izdvojiti za troškove prevoza. Za kupovinu obuće, odjeće, školskog pribora… ostaje malo novca. Novosti
