SARAJEVO, Zaposleni u institucijama BiH, njih približno 20.000, u protekle četiri godine raspolagali su sa ukupno oko 3,695 milijardi maraka, a skoro polovina od tog iznosa potrošena je na plate i naknade za rad u komisijama i drugim tijelima.
Prema revizorskim izvještajima o poslovanju, većina institucija BiH u tom je periodu imala izvještaje sa rezervom, neke i godinu za godinom, višak zaposlenih radnika i obično neodgovarajuću strukturu kadra.
Budžet institucija BiH iz godine u godinu se povećavao, a osnov za traženje više novca za zajedničku kasu političarima iz FBiH bio je održiv povratak izbjeglica.
Tako je budžet za 2007. godinu iznosio nešto manje od 841 milion, a za ovu godinu čak 1,028 milijardi maraka, nakon što je preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića od strane druga dva člana Predsjedništva uvećan, u odnosu na godinu ranije, za 50 miliona maraka namijenjenih održivom povratku.
Osim redovnih budžetskih prihoda, zaposlenim u institucijama BiH u posljednje četiri godine na raspolaganju je bilo i 47,5 miliona maraka stranih donacija, od kojih je takođe jedan dio bio namijenjen povratku.
Samo Visoki sudski i tužilački savjet BiH, prema jednom revizorskom izvještaju, potrošio je 5.152.130 maraka donacija Evropske komisije.
Milioni maraka trošeni su za nabavku “stalne opreme” i to, prema izvještajima o izvršenju budžeta institucija BiH, najviše na zgrade, računare i motorna vozila.
Tako je 2008. godine Ministarstvo spoljnih poslova za kupovinu diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u Briselu potrošilo više od 8,2 miliona maraka, a Parlament BiH za obnovu zgrade više od 1,3 miliona maraka.
Te godine budžet Fonda za povratak BiH bio je svega pola miliona maraka.
Ministarstva sa ubjedljivo najlošijim revizorskim izvještajima, a u kojima se istovremeno i najviše trošilo u protekle četiri godine, bili su ministarstva bezbjednosti, spoljnih poslova i odbrane BiH.
Ministarstvo odbrane BiH za četiri godine potrošilo je čak oko 1,296 milijardi maraka, Ministarstvo spoljnih poslova oko 213,3 miliona, a Ministarstvo bezbjednosti oko 35 miliona maraka.
Pored evidentno visokih plata, korisnici budžeta BiH imali su obezbijeđene naknade za rad u komisijama, za odvojeni život, plaćeno gorivo, a neki i plaćene telefonske račune.
U te svrhe godišnje je trošeno i više od 150 miliona maraka.
– Kancelarija za reviziju institucija BiH do sada je dala samo jedan negativan izvještaj, i to za rad BHRT-a, a mnogi revizorski izvještaji posljednjih godina trebalo je da budu negativni – rekla je predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić.
Ona je dodala da su za 2009. godinu negativni svakako trebalo da budu izvještaji ministarstava odbrane i spoljnih poslova BiH koji imaju veće budžete nego ostali, pa je time i greška u poslovanju veća.
Tužilaštvo BiH još nije podiglo nijednu optužnicu protiv odgovornih za nesavjesno poslovanje u institucijama BiH koje su posljednjih godina imale revizorske izvještaje sa rezervom i milione maraka trošile na telefoniranje, putovanja, reprezentacije, a javne nabavke nisu obavljale prema zakonu.
Glas Srpske