RIM, Multinacionalne korporacije bogatije su od većine država, ali ne odgovaraju za korupciju ili teška kršenja ljudskih prava, upozorilo je najznačajnije svjetsko udruženje krivičnopravnih stručnjaka – AIDP.
Međunarodno udruženje za krivično pravo posvetilo je jubilarni 20. Kongres, koji je u novembru održan u Rimu, odnosu krivičnog pravosuđa i poslovanja korporacija u nastojanju da se transnacionalno privredno poslovanje krivičnopravno uredi.
Prema podacima iznesenim na Kongresu, među stotinu najjačih svjetskih ekonomija samo je 25 država, a ostalo su korporacije koje ne podliježu istim obavezama i odgovornosti kao države ili građani.
AIDP je istakao da je odgovornost multinacionalnih korporacija sve veća za niz nedjela, ali da one trenutno ne odgovaraju.
Zamjenik glavnog sekretara AIDP-a Zlata Đurđević, profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, rekla je da niz međunarodnih dokumenata traži od država da poštuju ljudska prava, ali korporacije izmiču postojećem pravnom okviru, prenose hrvatski mediji.
“U okviru krivičnog prava posebno je problematično kako omogućiti progon multinacionalnih kompanija za krivična djela počinjena u transnacionalnom i međunarodnom kontekstu”, navela je Đurđević.
Kao najveći problem, Đurđevićeva je izdvojila saradnju moćnih multinacionalnih kompanija s vojnim diktaturama ili korumpiranim demokratijama koje na najnehumaniji način iskorištavaju ljudski rad, uključujući djecu, prirodne resurse, ekonomije i pravne sisteme bez ikakvih pravnih posljedica ili krivične odgovornosti.
Đurđevićeva je naglasila da je korupcija glavna metoda djelovanja, što je posebno vidljivo u brojnim zemljama u razvoju, na primjer u Africi ili Južnoj Americi.
Ona je pojasnila da su tamo vlasti, uglavnom zbog ličnog bogaćenja, spremne da korporacijama prepuste nacionalne resurse koji će se potom neodgovorno iscrpljivati što može dovesti do zločina protiv životne sredine-ekocida.
Korporacije se, kako je istakla Đurđevićeva, sve češće upotrebljavaju kao sredstvo kojim se čine i najteži međunarodni zločini poput ratnih zločina ili zločina protiv čovječnosti.
“Zbog sve značajnije društvene uloge, korporacije su sve više u centru pažnje krivičnog prava, kako zbog djela koja čine pojedinci u okviru korporacija, tako i zbog njihove vlastite krivične odgovornosti”, istakla je Đurđevićeva.
Ona je napomenula da je međunarodni pravni poredak primarno stvoren za države, pa tako na primjer Međunarodni sud pravde ne odlučuje o odgovornosti korporacija već samo država, a međunarodno krivično pravo i stalni Međunarodni krivični sud ne odlučuju o odgovornosti privrednih subjekata već samo pojedinaca.
Prema njenim riječima, to ukazuje na veliku prazninu u pravnom uređenju djelovanja korporacija koja može dovesti do urušavanja nacionalnih poredaka, te prijeti legitimitetu međunarodnog poretka.
Iako rezolucije AIDP-a nemaju pravnu snagu, njihova vrijednost je u tome što ih vlade koriste pri donošenju zakona i određivanja krivičnih politika.
“One imaju snagu pravnih argumenata i možemo ih smatrati vodiljom međunarodnog pravnog razvoja, jer u njihovu donošenju učestvuje svjetski vrh krivičnopravne nauke”, rekla je Đurđevićeva. Srna