Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    „Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

    18. Februara 2026. — 19:00

    Poreska uprava otpisala 142 miliona KM duga

    18. Februara 2026. — 16:15

    Banke u Srpskoj povećale zaradu na 267 miliona KM

    18. Februara 2026. — 14:48

    Pročitajte zašto je Vrhovni sud RS ukinuo oslobađajuću presudu Džombiću

    18. Februara 2026. — 13:36
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Padavine i podzemne vode usporavaju gradnju “HE Dabar”

    13. Februara 2026. — 10:35

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Hoće li BiH ovog proljeća ući u SEPA

    18. Februara 2026. — 09:43

    Najveći talas bankarskih spajanja u Evropi

    17. Februara 2026. — 09:24

    Vlada se pohvalila likvidnošću pa krenula u zaduženje od 60 miliona

    16. Februara 2026. — 11:53

    ECB povukao potez kojim će ojačati ulogu eura

    15. Februara 2026. — 15:01

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Nakon Temua, Evropska komisija istražuje Shein

    18. Februara 2026. — 14:01

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Trend kratkih putovanja u porastu u Evropi

    18. Februara 2026. — 12:29

    Ryanair ukida brojne evropske letove zbog visokih poreza

    18. Februara 2026. — 11:16

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Ako pada transport, tone i privreda

    18. Februara 2026. — 07:41

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Plastenička proizvodnja sve češći izbor poljoprivrednika u Republici Srpskoj

    14. Februara 2026. — 08:02
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Ostrvo traži nove stanovnike: Nudi kuću, 18.000 evra…

    16. Februara 2026. — 09:02

    Ova je pizza pod zaštitom UNESCO-a: Znate li po čemu se razlikuje?

    15. Februara 2026. — 13:02

    Cijene čokolade naglo rastu na Dan zaljubljenih, marketinški trik ili nešto drugo

    14. Februara 2026. — 12:02

    Amazon izgubio 450 milijardi dolara tržišne vrijednosti u samo devet dana

    18. Februara 2026. — 08:16

    U njemačkoj industriji ugašeno 124 hiljade radnih mjesta

    17. Februara 2026. — 14:24

    Cijena nafte blago pala, fokus na pregovorima 

    16. Februara 2026. — 09:45

    Bitkoin prešao 70 hiljada dolara dok se inflacija hladi

    15. Februara 2026. — 14:02
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Mr Novak Popić: Cilj nam je digitalno, sigurno, inkluzivno i personalizovano bankarstvo

Mr Novak Popić: Cilj nam je digitalno, sigurno, inkluzivno i personalizovano bankarstvo

Vesna PopovićVesna Popović29. Marta 2024. — 09:593 komentara7 minuta čitanja
FOTO: Ustupljena

BANJALUKA – U neminovni proces digitalizacije i uvođenja novih tehnoloških rješenja, koja u fokus stavljaju iskustvo klijenta banke, bankarski sektor je zakoračio pomalo tromo i relativno kasno. Ipak, za razliku od tradicionalnih, neke manje, novije i fleksibilnije banke su uz jasnu viziju pokazale i zavidnu spremnost da uspješno prođu kroz veoma složenu i zahtjevnu transformaciju. Jedna od takvih organizacija je Naša Banka a. d. Banja Luka. O njihovim dragocjenim spoznajama, poučnim iskustvima, kao i izazovima sa kojima se suočavaju u procesu modernizacije, razgovarali smo sa mr Novakom Popićem, članom Uprave Naše Banke za IT, ljudske resurse i organizaciju, kartičarstvo, marketing i komunikacije i pravne poslove.

FOTO: Ustupljena

Šta tranzicija obuhvata? Sa kakvim se izazovima banka suočava u procesu transformacije? Šta se smatra uspješnom transformacijom i modernizacijom? Kako uvedene inovacije čine iskustvo klijenata pozitivnijim? Ovo su samo neka od pitanja na koja u nastavku dobijamo vrlo zanimljive i konkretne odgovore, oblikovane i na dosadašnjim iskustvima stečenim prilikom intenzivne i sveobuhvatne transformacije Naše Banke.

Pravi izazov je način transformacije

• Poštovani gospodine Popiću, banke se često bore sa velikim i kompleksnim izazovima na putu modernizacije. Kako institucionalno vodstvo može pomoći u kretanju kroz složenost tranzicije i inspirisati organizacionu promjenu u načinu razmišljanja kako bi se prihvatile inovacije i „otključao“ novi rast?

U poređenju sa drugim sektorima, bankarstvo je relativno kasnilo u razumijevanju potrebe da se sve transakcije i aktivnosti povežu sa iskustvom klijenata, što se posebno odnosi na tradicionalne banke. Tradicionalne banke, koje proizlaze iz proizvoda, imaju tendenciju da budu orijentisane na proizvode, a ne na klijente. Za razliku od novijeg FinTech-a, etabliranija preduzeća u finansijskim uslugama takođe se suočavaju s teretom naslijeđenih platformi, komponenti i mainframe-a koji mogu biti stari i preko 30 godina.

Umjesto toga, neke organizacije moraju raditi s onim što imaju i kontinuirano inovirati kako bi postigle svoj cilj. Pravi izazov je kako ćete izvršiti transformaciju, a ne da li to možete učiniti.

Mi smo jedna od tih organizacija i kao takvi, donijeli smo hrabru odluku i uspješno sproveli ubrzanu tranziciju na novi CBS (Core Banking System) u cilju sveobuhvatnog unapređenja poslovanja Naše Banke.

Da bi se ostvario tranzicioni napredak na ovom putu modernizacije, institucionalno vodstvo u bankarstvu treba premostiti jaz u prelasku s „proizvoda“ na „klijenta“. Treba, takođe, da se bavi i horizontalnim radom kroz specijalizacije i razne discipline, a ne samo, ili uglavnom, vertikalno u pojedinačnim dijelovima organizacione strukture.

Primijetio sam da su mnoga preduzeća danas, prilikom transformacije, fokusirana na digitalizaciju front-enda, a manje na pojednostavljivanje tehnologije, procesa, organizacione strukture od početka do kraja ili na osnaživanje ljudi. Transformacija je spajanje svih ovih komponenti kako bi se stvorila moderna, inovativna kultura i način razmišljanja.

Po uvođenju i usvajanju bankarskih inovacija Naša Banka je u velikoj uzlaznoj putanji. Nastavljamo da razvijamo i afirmišemo kulturu visokih performansi koja podstiče eksperimentisanje i kontinuirano poboljšanje. Iako je postavljanje kulture važno, još važnije je povezati inovacije s poslovnim rezultatima. Najbolje rezultate od uvedenih inovacija možete dobiti samo kada osigurate da one direktno utiču na klijente kojima pružate uslugu.

• Globalno bankarsko okruženje se definiše širokom digitalnom transformacijom, povećanom konkurencijom novih učesnika na tržištu i platformama i evoluirajućim ponašanjem klijenata. Kako se Naša Banka prilagođava ovoj promjeni? Koja je uloga tima za transformacije i tehnologije u prihvatanju i prilagođavanju ovoj promjeni paradigme, dok se istovremeno podstiče razvoj novih digitalnih ekosistema?

Tempo digitalizacije se ubrzava širom svijeta, stavljajući u prvi plan ključna pitanja oko ravnoteže između privatnosti, sigurnosti i prednosti neograničenog protoka podataka i inovacija. Glavni cilj tima koji sprovodi promjene u sferi digitalizacije je osigurati da Naša Banka zaista postane digitalna banka usmjerena na klijente, kojoj se vjeruje i koja se ne boji inovirati bankarstvo kako bi zadovoljila potrebe klijenata u budućnosti. To znači neprekidan rad na našim procesima, tehnologiji, infrastrukturi i vještinama potrebnim u budućnosti kako bismo pružili potpuno, efikasno i ugodno iskustvo klijentu.

Prelazak na digitalno poslovanje u finansijskim uslugama često se doživljava kao front-end interfejs sa klijentima. Ali to je samo jedan aspekt digitalizacije, odnosno ono što klijenti vide. Ako vaši procesi od početka do kraja nisu optimalno usklađeni i potpuno digitalni, čak ni fantastičan operativni sistem na mobilnom telefonu neće pružiti brzu i besprijekornu uslugu korisniku. Banke se danas uglavnom fokusiraju na front-end digital proces i često zaboravljaju back-end, čime se zanemaruje ukupni end-to-end proces.

U Našoj Banci usvajamo hrabar pristup transformaciji koji kontinuirano osnažuje sve naše učesnike da ponovo zamisle šta bi bankarstvo trebalo biti danas, a što bi moglo biti sutra, na globalnom nivou – digitalno, sigurno, inkluzivno i personalizovano.

Naš pristup se zato razvija u tri smjera:

Prije svega, trudimo se zauzeti kolaborativni i klijent-centričan pogled na inovacije u svim proizvodima i uslugama kako bismo smanjili otpor i povećali brzinu kojom se ideje pretvaraju u rješenja,

Zatim, nastojimo učvrstiti industrijski standard za robusnu operativnu i cyber sigurnost, i treće, raditi na snazi naših zaposlenih kako bismo se razlikovali kao poslodavac po izboru i inkluzivnoj radnoj snazi spremnoj za budućnost.

Vjerujemo da ove strategije mogu pomoći u zaštiti Naše Banke u budućnosti i osigurati da ostanemo inovativni, održivi i prilagođeni svrsi u godinama koje dolaze.

Štitimo svoje klijente

• Šta je digitalno bankarstvo i po čemu se razlikuje od tradicionalnog bankarstva Naše Banke?

– Digitalno bankarstvo Naše Banke se odnosi na korišćenje digitalnih kanala, kao što su web stranice, mobilne aplikacije i online platforme, za obavljanje bankarskih aktivnosti i transakcija. Omogućava klijentima Naše Banke da pristupaju i upravljaju svojim računima, vrše plaćanja, prenose sredstva i obavljaju razne druge bankarske aktivnosti na jednostavan i daljinski način. Digitalno bankarstvo se razlikuje od tradicionalnog bankarstva jer eliminiše potrebu za fizičkim posjetama poslovnicama i omogućava klijentima da pristupe bankarskim uslugama bilo kada i bilo gdje putem digitalnih uređaja, a to je ono čemu teži Naša Banka.

• Koje sigurnosne mjere postoje za zaštitu transakcija digitalnog bankarstva u Našoj Banci?

– Platforme digitalnog bankarstva Naše banke implementiraju različite sigurnosne mjere kako bi zaštitile informacije i transakcije klijenata. Ove mjere uključuju tehnike enkripcije za siguran prenos podataka, višefaktorsku autentifikaciju za provjeru identiteta korisnika i sisteme nadzora za otkrivanje sumnjivih aktivnosti. Zahtjevi za jakom lozinkom, česte promjene lozinke i korišćenje biometrijske autentifikacije, kao što su otisak prsta ili prepoznavanje lica, pružaju dodatni sloj sigurnosti. Mi, takođe, koristimo napredne sisteme za otkrivanje prevara kako bismo identifikovali i spriječili neovlašćene transakcije. Da bi obezbijedili sigurnost svojih transakcija digitalnog bankarstva, za klijente je ključno da slijede najbolje prakse kao što su korišćenje sigurnih mreža, redovno ažuriranje uređaja i softvera i oprez kako bi se izbjegli pokušaji krađe identiteta.

Sisteme stalno treba revidirati

• Na koje načine klijenti Naše Banke mogu dobiti informacije u vezi digitalnog bankarstva, riješiti eventualne probleme ili potražiti pomoć u vezi sa tom vrstom usluga?

– Klijenti obično mogu dobiti informacije ili tražiti pomoć u vezi sa uslugama digitalnog bankarstva putem različitih kanala. Mi kao i većina banaka pružamo korisničku podršku putem telefonskih linija i e-pošte. Klijenti se mogu obratiti odjeljenju za korisničku podršku banke kako bi prijavili probleme, tražili pojašnjenja ili dobili pomoć u vezi sa funkcijama digitalnog bankarstva. Naša Banka nudi, takođe, sveobuhvatne online resurse, kao što su često postavljana pitanja, video tutorijali i korisnički vodiči, kako bi pomogla klijentima da se kreću kroz platforme digitalnog bankarstva i riješe uobičajene situacije.

• Banke često rade oslanjajući se na slojeve stare infrastrukture i više platformi. Postoji li neko trajnije rješenje kojim se obezbjeđuje efikasnost takvog sistema i kako se Naša Banka suočava sa tim izazovom?

– Dugoročno rješenje bi bilo da se osigura da postojeća infrastruktura i platforme ostanu relevantne za naše poslovanje i klijente. Ove sisteme treba kontinuirano revidirati, ažurirati i poboljšavati kako bi se osiguralo da su sve veće potrebe klijenata zadovoljene, a to se postiže korišćenjem prave tehnologije.

Tehnologija je u srcu mnogih rješenja za naše najveće izazove i izazove naših klijenata. Uzimajući saradnički i klijent-centričan pogled na inovacije u svim našim proizvodima i uslugama, naš pristup zasnovan na podacima omogućava nam da budemo usmjereniji prema našim klijentima, izgrađujući prilagođena rješenja i iskustva koja donose stvarnu vrijednost. Ovaj pristup, takođe, pomaže da se negiraju nepotrebni slojevi stare infrastrukture i platformi.

Da bismo brzo i bezbjedno inovirali u velikim razmjerama, moramo da pojednostavimo i standardizujemo osnovne gradivne blokove naše tehnološke arhitekture, balansirajući između otpornosti i agilnosti kako se nove tehnologije uvode i postojeći sistemi održavaju. U Našoj Banci imamo jasne okvire i nadzor za razvoj nove tehnologije. Implementiramo bezbjedno okruženje za razvoj softvera, inovacije i eksperimentisanje sa najsavremenijom tehnologijom, a sve to radimo kako bismo kontinuirano inovirali i novom tehnologijom unapređivali postojeća rješenja. Banke&biznis.com

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Naša banka
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članak“Huavej” udvostručio profit
Sljedeći članak Cijene zlata dosegle rekordno visok nivo

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

„Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Američki “Sajber net” planira otvaranje frime u Srpskoj

3 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. Goran 29. Marta 2024. 13:34

    I ja mislim da bez inkluzije nema napretka.

    Odgovori
  2. Šala banka 23. Maja 2024. 23:48

    Ko o čemu, Naša banka o digitalizaciji, a već godinama im u sekciji paketi računa piše uskoro u ponudi.:)))

    Odgovori
  3. reuf 24. Maja 2024. 10:30

    Odakle je ovaj? Glamoč? Grahovo? Ukrina? Đemiđići? Karina donja?
    Još od davnina sposobni ljudi sa proplanaka i pašnjaka su dolazili u gradove.

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

18. Februara 2026. — 19:0002 minute čitanja

SARAJEVO – Želja da odradi sezonski posao i zaradi novac za more dovela ga je…

Poreska uprava otpisala 142 miliona KM duga

18. Februara 2026. — 16:15

Banke u Srpskoj povećale zaradu na 267 miliona KM

18. Februara 2026. — 14:48

Pročitajte zašto je Vrhovni sud RS ukinuo oslobađajuću presudu Džombiću

18. Februara 2026. — 13:36

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.