BEOGRAD – Prevoznici Zapadnog Balkana blokirali su od 26. do 30. januara teretne granične prelaze zahtijevajući da se pronađe sistemsko rješenje za boravak profesionalnih vozača u Šengenskoj zoni, koje trenutno podrazumijeva maksimalnih 90 dana u periodu od 180 dana.
Dugogodišnji problem u međunarodnom transportu eskalirao je početkom primjene Entry-Exit sistema (EES), kojim je na graničnim prelazima EU uvedena automatizovana kontrola ulaska i izlaska, pa su vozači – kojima se do sada donekle i gledalo kroz prste kada prekorače maksimalan broj dana u zemljama Šengena – počeli da budu hapšeni i deportovani.
Na obustavu drumskog transporta reagovala je i Evropska komisija, koja je prvi put objavila da će raditi na novoj viznoj strategiji, a dokumentom „EU Visa Strategy“ dala je i određene smjernice za postavljanje prioriteta u sprovođenju vizne politike.
Prvi sastanak ministara iz regiona sa predstavnicima Evropske komisije održan je već 3. februara, kada je dogovoreno formiranje radne grupe koja će na tehničkom nivou razmatrati mogući prelazni model do pronalaska konačnog rješenja.
U razgovoru za Biznis.rs generalni sekretar poslovnog udruženja Međunarodni transport Aleksandar Spasić potvrdio je da je naredni sastanak na nivou radne grupe planiran za 11. februar u onlajn formatu.
Prema njegovim riječima, zadatak radne grupe biće da pronađe tehničko, prelazno rješenje koje bi se primjenjivalo dok se ne usvoje formalni akti predviđeni viznom strategijom, jer je to proces koji može da traje godinama.
„Evropska komisija je svjesna problema koje imaju profesionalni vozači i djeluje da postoji volja da se on riješi. Ono što nas najviše brine jeste vrijeme, jer dok se rješenje ne pronađe vozači se i dalje hapse i deportuju. U prosjeku imamo najmanje jednog vozača dnevno – najčešće u Njemačkoj i Austriji, a sada i na granicama Hrvatske i Mađarske“, upozorava Spasić.
Kako se približava puna primjena EES sistema, planirana za 10. april, države članice EU sve strože sprovode postojeća pravila.
„Regulative su neprirodne kada je riječ o profesionalnim vozačima, ali niko nikada nije rekao da se oni izuzmu. Problem je što hapšenja i deportacije nijesu zaustavljene onog trenutka kada je rečeno da će se tražiti rješenje. Svaki dan nam je sada bitan“, naglašava naš sagovornik.
Registar kao prelazno rješenje
Jedan od konkretnih predloga koji je već iznijet, kako navodi Spasić, odnosi se na uvođenje posebnog registra profesionalnih vozača.
„Ministar za evropske integracije Nemanja Starović predložio je formiranje zajedničkog registra profesionalnih vozača, koji u Srbiji praktično već postoji. Ideja je da prilikom kontrole postoji uvid u taj registar i da se, ako je potvrđeno da je vozač zaposlen u firmi za međunarodni prevoz, na njega ne primjenjuje pravilo 90 dana u 180“, objašnjava Spasić.
Takvo rješenje bi, prema njegovim riječima, predstavljalo prelazni model dok se ne donesu trajna zakonska rješenja na nivou EU.
Zbog blokade teretnih graničnih prelaza ekonomije Zapadnog Balkana dnevno su trpjele direktnu štetu od oko 100 miliona eura, i to samo po osnovu izvoza robe.
Na ovaj iznos treba dodati i penale i kazne koje proizvodne kompanije plaćaju zbog neisporučene robe, a koje se, prema tvrdnjama predsjednika Privredne komore Srbije Marka Čadeža, kreću od 10.000 do 50.000 eura.
Štetu nijesu trpjele samo srpske firme. Kako je izjavio predsjednik Upravnog odbora Njemačko-srpske privredne komore Filip Simović, i njemačka privreda bila je izuzetno pogođena ovim blokadama jer Srbija u tu zemlju izvozi robu u vrijednosti od pet milijardi eura, zbog čega se procijenjeni gubitak na dnevnom nivou kretao između 100 i 150 miliona eura.
Aleksandar Spasić napominje da su gubici ogromni i da je šteta za prevoznike nenadoknadiva, jer da bi kamioni uopšte bili isplativi moraju biti u stalnom pokretu.
Generalni sekretar poslovnog udruženja Međunarodni transport ističe da u Srbiji postoji oko 3.500 firmi koje se isključivo bave međunarodnim drumskim transportom, sa približno 25.000 kamiona i između 35.000 i 36.000 profesionalnih vozača, dok ukupan broj ljudi koji direktno i indirektno zavise od ovog sektora višestruko premašuje te brojke.
„Kada kamioni stanu vidi se koliko svi zavisimo od drumskog transporta. Mi nemamo alternativu u vidu luka ili razvijenog željezničkog i riječnog transporta. Drumski prevoz je ključan, sve ostalo je zanemarljivo kako za nas tako i za ostale zemlje Zapadnog Balkana“, zaključuje naš sagovornik.
Agencije