LONDON, NJUJORK, Cijena barela nafte je u drugoj polovini ove sedmice u jednom trenutku na indikativnoj berzi u Njujorku “preskočila” granicu od 73 dolara, pa su neki međunarodni eksperti, uključujući i poznatog američkog ekonomistu Nuriela Rubinija, zaključili da bi osnovna energetska sirovina do kraja 2009. mogla poskupiti i na “okruglo” sto dolara po barelu, jer globalna privreda počinje da se izvlači iz duboke krize.
Činjenica da nafta trenutno vrijedi približno 50 odsto manje nego u vrijeme apsolutnog rekorda cijene od 147,27 dolara za barel, ostvarenog 11. jula 2008. godine, ali i znatno više od svega 33 dolara, koliko je barel kotirao u februaru, nagnala je i rukovodice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da se oglase jasnom porukom.
Čelnici OPEC su upozorili da će kartel “pažljivo pratiti dalji tok zbivanja na naftnom tržištu” i da neće uvećavati vlastitu proizvodnju i isporuke sve dok nafta na tržištu ne poskupi na sto dolara za barel.
Ministar za naftu Kuvajta, šeik Ahmed el Abdala Sabah izjavio je u četvrtak da kartel neće povećavati proizvodnju pri cijeni naftnog barela od 75 dolara.
“Ako cijena dostigne sto dolara, moguće je razmišaljiti i o rastu proizvodnje i ispruka”, dodao je on.
Naftni eksperti u SAD i Evropi ocenjuju da je tekuće poskupljenje ove sirovine izazvano prvenstveno osjetnim slabljenjem tržišnih pozicija dolara, zbog čega su veliki investitori svoja sredstva počeli naglo da “sele” iz američkih vladinih dužničkih papira u druge finansijske instrumente, uključjući i terminske ugovore za kupovinu nafte.
Oštriji rast cijena nafte tokom proteklih nekoliko sedmica izazvan je, kako ističu analitičari na koje se poziva agencija Blumberg, i smanjenjem zaliha te sirovine u SAD, koje su ubjedljivo najveći potrošač nafte na svijetu, jer u toku 24 časa utroše više od 20 miliona barela.
Rusija, koja je, uz predvodnika OPEC-a Saudijsku Arabiju, ubjedljivo najveći svjetski proizvođač i izvoznik nafte, stavila je do znanja da u narednih nekoliko godina neće snižavati naftnu produkciju, što bi trebalo stabilizirajuće da djeluje na tržište.
“Ne planiramo smanjenje naftne proizvodnje u naredne tri godine”, precizirao je u petak ruski vice-premijer Igor Sečin, koji u vladi odgovara za energetski sektor.
Sečin je ukazao da njegova zemlja neće snižavati ni izvoz nafte, koji je mahom usmeren ka Evropi, ali djelom i prema kupcima u Kini, Japanu, SAD i još nekim zemljama.
Moskva je, osim toga, najavila da će u julu razgovarati sa predstavnicima OPEC-a, u Moskvi ili Beču, o saradnji, koja je naročito intenizivirana krajem prošle godine, u vrijeme drastičnog pada cijena nafte na svjetskom tržištu, usljed najoštrije globalne ekonomske krize od kraja Drugog svjetskog rata.
Rusija za sada prisustvuje sastancima 12-članog OPEC-a ( u sastavu tog kartela su Alžir, Angola, Ekvador, Iran, Irak, Katar, Kuvajt, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venecuela) u svojstvu posmatrača i odbija sve pozive da se formalno učlani u tu organizaciju.
Članice OPEC, koje pokrivaju nešto više od 40 odsto ukupne dnevne potrošnje nafte u svijetu su, slično Rusiji, veoma zavisne od naftnih prihoda, jer na taj način dobijaju lavovski dio vlastitog deviznog priliva.
Rusija je zbog drastičnog smanjenja deviznog priliva od isporuka nafte ove godne prvi put od početka tekuće decenije počela da bilježi negativan saldo u državnom budžetu, ali bi taj minus, ako se nastavi sadašnji trend na međunarodnom tržištu nafte, mogao brzo da se pretvori u znatan plus.
Indikativno je da su ruske devizne rezeve samo u proteklih tridesetak dana naglo uvećane – za više od 20 milijardi dolara – što rečito pokazuje da se državna kasa brzo puni i pri cijeni nafte od 65 do 70 dolara za barel.
Većina članica OPEC-a, a pogotovu zemlje iz regiona Zaliva, takođe bi mogla da bude zadovoljna sadašnjom cijenom nafte, jer im ona garantuje veoma solidnu zaradu, imajući u vidu njihove veoma niske troškove proizvodnje “tečnog zlata”.
Venecuelanski predsjednik Ugo Čaves je ranije ove godine izjavio da bi za njegovu zemlju poželjna cijena nafte bila “oko granice od sto dolara po barelu”, ali nesumnjivo je da će se i Karakas sasvim dobro uklopiti i u sadašnju cijenu nafte, ocjenjuju ruski energetski eksperti u ostvrtu koji je objavio moskovski časopis “Oil kapital”.
Može li barel da poskupi na 100 dolara do kraja 2009?
