MOSTAR, Iako je u velikoj mjeri Mostarski sajam privrede bio u sjeni političkih sastanaka lidera regiona, organizatori sajma poručuju da je iza nas najbolji sajam sa najkonkretnijim rezultatima u posljednjih osam godina.
Sajam privrede u Mostaru, koji je održan u periodu od 12. do 16. aprila na jednom mjestu okupio je veliki broj privrednika iz 24 zemlje, koji su dogovorili brojne saradnje i poslove u svim granama privrede.
Prvi dan sajma privreda je donekle bila na margini političkih susreta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i premijera Srbije Aleksandra Vučića, te susret Vučića i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Razgovori o međusobnim odnosima bosanskohercegovačkih susjeda “ukrali su show” centralnoj manifestaciji zbog koje su se svi okupili u Mostaru, a to je privreda.
Međutim, kako je glasnogovornik Mostarskog sajma Oliver Cvitković potvrdio, ukupan utisak je da je sajam ne samo ispunio, već i premašio očekivanja.
“Mi smo apsolutno zadovoljni rezultatima sajma. Kada sagledamo ukupan broj izlagača i posjetitelja, uz analizu dogovorenih projekata mogu reći da smo imali najbolji sajam u posljednjih osam godina. Tome je naročito doprinijela Turska kao zemlja partner, jer je u velikoj mjeri animirala brojne privredne sastanke i saradnje”, istakao je Cvitković.
Sajmom su naročito zadovoljni izlagači iz Kine, Tajvana i Turske, koji su i za slijedeću godinu najavili dolazak.
“Tajvanci žele ulagati u sektor zdrave hrane, a naročito su zainteresirani za proizvodnju smilja, biljci koja se koristi za proizvodnju eteričnih ulja, koje žele uvoziti na Tajvan. S druge strane definitivno je dogovoren projekat između Elektroprivrede Hrvatske Zajednice Herceg Bosne i njemačkog Siemensa o početku izgradnje vjetroelektrane Mesihovina kod Tomislavgrada. Vrijednost projekta je 86 miliona evra”, istakao je Cvitković.
Ipak, treba naglasiti da je projekat izgradnje vjetroelektrane Mesihovina započet 2010. godine, kada je tadašnja predsjednica FBiH Borjana Krišto položila kamen temeljac za izgradnju vjetroelektrane.
Za taj projekat uzet je kredit od njemačke banke za razvoj KwF u iznosu od 71 milion evra. Plan je bio da se sredstva iskoriste do kraja 2013. godine, ali je taj rok probijan dva puta. Cijena dosadašnjih odlaganja je to što je BiH KwF banci, od koje je podignut kredit, platila 768 hiljada evra naknade zbog nepovlačenja sredstava.
U martu 2016. godine tek je izabran dobavljač opreme, a do kraja 2017. godine očekuje se proizvodnja prvih kilovata struje.
Važno je istaći što je na sajmu svoje proizvode izložio veliki broj malih privrednika, koji su vidjeli svoju šansu za plasman proizvoda, ali i dogovor određenih projekata.
Za slijedeću godinu zemlja partner 20. Mostarskog sajma biće Republika Hrvatska, a Turska je takođe najavila dolazak sa svojim privrednicima, uz želju da ponovo imaju nacionalni štand, odnosno na jednom mjestu objedinjene turske izlagače. Klix.b a