MOSKVA, U slučaju daljeg zaoštravanja ukrajinske krize, i Rusija i Ukrajina bi mogle godišnje da izgube izvozne poslove u vrijednosti više desetina milijardi dolara, piše moskovska Nezavisimaja gazeta.
Premijer Rusije Dmitrij Medvedev je u četvrtak upozorio da će već ove godine ekonomija njegove zemlje trpjeti zbog smanjenog izvoza gasa i drugih proizvoda u susjednu zemlju, a veliki izvozni minus bi sigurno nastao u narednom periodu, ako se politička situacija u Ukrajini uskoro ne stabilizuje.
Ukrajina je prije sadašnje krize godišnje uvozila energenata i razne druge robe iz Rusije za 27 do 29 milijardi dolara, a njegove dvije trećine obuhvatale su isporuke gasa, nafte i naftnih prerađevina.
Rusija je, osim toga, isporučivala Ukrajini raznu visokotehnološku opremu, poput atomskih reaktora, električnih mašina, ali i niz proizvoda hemijske industrije, crne i obojene metalurgije.
Ukrajinska agencija UNIAN je prenijela izjave predstavnika sadašnjih vlasti u Kijevu koji tvrde da će njihova zemlja uskoro u potpunosti obustaviti kupovinu gasa od Rusije.
Novoizabrani predsjednik Ukrajine Petro Poroshenko je rekao da Rusija za svoj gas traži astronomsku cijenu od 500 dolara za hiljadu kubika i da zbog toga njegova zemlja taj gas neće ni kupovati.
Kijev je još ranije, u aprilu, odlučio da zbog toga što zvanična Moskva navodno podstiče separatizam na jugoistoku Ukrajine sasvim obustavi vojno-tehničku saradnju dvije zemlje.
Udio Ukrajine u spoljnotrgovinskom obrtu Rusije sada je oko četiri do pet odsto, navodi Nezavisimaja, uz napomenu da je ta zemlja najveći ruski partner u robnoj razmjeni na teritoriji Zajednice nezavisnih država.
Ukrajina u bruto domaćem proizvodu Rusije trenutno učestvuje sa 1,4 odsto, a većina analitičara u Moskvi smatra da ne treba očekivati potpuni prekid trgovinskih veza dvije zemlje. Jer, kako se ocijenjuje, Kijev „ipak neće moći bez ruskog gasa, ali i nekh drugih vitalnih sirovina i proizvoda“.
Oštre izjave Poroshenka o potpunom prestanku kupovine ruskog gasa se prije mogu uzeti kao pokušaj pritiska na Moskvu nego kao stvarna mogućnost, smatraju eksperti na koje se poziva Nezavisimaja gazeta.
Finansijski analitičar kompanije Lionstone Investment Service Sergej Eremenko je, na primjer, uvjeren da u narednom periodu može doći možda do određenog smanjenja uvoza gasa, ali nikako i potpunog obustavljanja kupovine ruskih energenata, jer Ukrajina za to nema pravu alternativu.
Ukrajina ne samo što je veoma zavisna od ruskih energenata, već može puno izgubiti i ukoliko ostane bez ruskog tržišta poljoprivrednih i drugih proizvoda, tvrdi analitičar moskovskog holdinga Finam Anton Soroko.
On navodi da je u protekle dvije godine Ukrajina ostvarila oko 25 do 26 odsto svog ukupnog izvoza na tržište Rusije i da je stoga “potpuni prekid ekonomskh veza između dvije zemlje praktično nemoguć”.
Naše zemlje su veoma tijesno povezane i za njih bi prekid saradnje bio opasan, naročito to važi za Ukrajinu koja baš izvozom na rusko tržište ostvaruje dobar dio svojih eksportnih prihoda, ističe Soroko.
Prema riječima Soroka, nikakva finansijska pomoć Evropske unije ne može da izbavi Ukrajinu od duboke socijalno-ekonomske krize, ukoliko naglo prekine sve ekonomske veze sa Rusijom.
Poroshenko izgleda da je i sam svjestan te realnosti, na šta ukazuje i njegova izjava odmah poslije saopštavanja izbornih rezultata, da je spreman na razgovore sa Vladimirom Putinom o svim spornim problemima između dvije strane.
Moskovska glasila podsjećaju da Poroshenko “ima znatne poslovne interese u Rusiji”, a indikativno je i njegovo zalaganje da se odloži potpisivanje trgovinskog sporazuma Ukrajine sa EU. Tanjug