BEOGRAD, Od toga koliko se vještačkog đubriva sada baci na njive, zavisi hoće li Srbija imati dovoljno hljeba, upozoravaju stručnjaci.
Pšenicom je, naime kako precizira Srbislav Denčić, iz novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, ove godine zasijano svega 485.000 hektara, znatno manje nego ranijih godina. Zbog ovako malih površina, Srbija bi, u slučaju slabijeg roda, do kog bi moglo da dođe i zbog nedostatka mineralnih đubriva, mogla lako da postane uvoznik žita.
Ratari su, inače, imali prilike da đubrivo nabave po povoljnijoj cijeni. Ministarstvo poljoprivrede, naime, obezbijedilo je regresiranu nabavku 300.000 tona đubriva. Cijena je regresirana sa 5.000 dinara po toni, pa se tona đubriva, u zavisnosti od vrste, plaćala od 17.000 do 23.000 dinara.
Problem je u tome što mnogi poljoprivrednici nisu imali dovoljno čak ni da nabave đubrivo po povoljnijim cijenama, ali i u tome što je, samo za prihranu pšenice, bez proljećne sjetve, potrebno gotovo milion tona đubriva.
Pšenici, koja je, inače, dobro prezimila, kako objašnjava Denčić, neophodno najmanje 100 kilograma azota, odnosno, oko 200 kilograma đubriva po hektaru, pošto su ovaj element, neophodan za rast i razvoj biljaka, kiše i otopljeni snijeg isprali u slojeve zemljišta do kog korjen pšenice još ne dopire.
Baš zbog toga, neophodno je da se požuri sa prihranom, a najbolje bi bilo da se koristi đubrivo AN, jer se azot iz ovog đubriva najbrže oslobađa. Naravno, ovaj posao bi trebalo podijeliti u dva dijela. Pšenici prvo treba dati 60 odsto predviđene količine đubriva, a tek krajem marta preostale količine.
Sa prihranom pšenice, ovih dana, planira da počne i Pavle Nenadović, iz Vognja, nedaleko od Rume. On je jesenas pšenicom zasijao 376 jutara pšenice. Već je nabavio đubrivo, koje je platio 24,5 dinara po kilogramu. On je, inače, jedan od retkih, koji je đubrivo platio gotovim novcem. Većina ratara se odlučuje na razmjenu, odnosno, na plaćanje pšenicom poslije žetve.
“Planiram da u njive uđem čim se malo prosuše.Nabavio sam đubrivo iz Kutine, pošto smatram da je kvalitetnije, a planiram da sada bacim 100 kilograma po hektaru. Kasnije, krajem marta, baciću još 100 kilograma. Nadam se da će mi ovo obezbediti dobar prinos”, kaže Nenadović. Novosti
