ŽENEVA – Globalnom tržištu rada biće potrebno više vremena da se oporavi od uticaja korona krize nego što se ranije mislilo i nezaposlenost će ostati iznad nivoa prije kovida najmanje do 2023. zbog neizvjesnosti u vezi s tokom i trajanjem pandemije, saopštila je Međunarodna organizacija rada (MOR).
U novom izvještaju MOR-a “Svjetska zaposlenost i socijalni izgledi”, objavljenom na veb-sajtu ove organizacije, predviđa se da će ove godine na globalnom nivou bez posla biti 207 miliona ljudi, što je skoro za 21 milion više nego 2019. godine prije izbijanja pandemije.
Ukupan broj radnih sati u 2022. biće za skoro dva posto ispod nivoa prije pandemije, što je ekvivalentno broju od 52 miliona radnih mjesta sa punim radnim vremenom.
“Ovo je znatno pogoršanje izgleda u odnosu na projekcije iz juna 2021. kada se predviđalo da će manjak radnih sati u odnosu na četvrti kvartal 2019. godine biti sveden ispod jedan posto u 2022”, piše u izvještaju MOR-a.
Prošlog juna, procjenjivalo se da će smanjenje broja radnih sati u 2022. godini biti na nivou koji odgovora broju od ukupno 26 miliona radnih mjesta s punim radnim vremenom.
Procjenjuje se da će globalna stopa nezaposlenosti u 2022. iznositi 5,9 posto, dok je lani bila 6,2 odsto. Prethodno, u 2020. godini, stopa nezaposlenosti u svijetu je iznosila 6,6 procenata, a 2019. godine je bila 5,4 posto.
“Svaki novi talas epidemije sputava oporavak. Mnogi sektori u kojima je ostvaren napredak u oblasti dostojanstvenog rada prije pandemije značajno su pogođeni, što umanjuje izglede za održivi oporavak u mnogim regionima”, navod MOR.
Dodaje da će povratak dostojanstvenog rada na nivo prije pandemije vjerovatno ostati nedostižan za veći dio svijeta u narednim godinama.
Prema MOR-u, od početka oporavka, trendovi rasta zaposlenosti u zemljama s niskim i srednjim prihodima prilično zaostaju u odnosu na bogatije ekonomije, uglavnom zbog nižih stopa vakcinacije i tijesnog fiskalnog prostora u zemljama u razvoju.
Negativan uticaj kovida je naročito ozbiljan u zemljama u razvoju u kojima je i prije pandemije postojao viši nivo socijalnog raslojavanja, nejednakosti, razlika u uslovima rada i slabiji sistemi socijalne zaštite, konstatuje se u izvještaju.
Direktor MOR-a Gaj Rajder je izjavio da se globalno tržište rada suočava sa sporim i neizvjesnim oporavkom, te da on mora da bude zasnovan na omogućavanju zdravstvene i socijalne zaštite radnika i njihove bezbjednosti.
“Pandemija strukturalno mijenja tržišta rada na takav način da povratak na vrijednosti prije krize može biti nedovoljan da se nadoknadi šteta koju je pandemija izazvala. Ova šteta će vjerovatno zahtijevati godine da se popravi, s potencijalnim dugoročnim posljedicama po učešće u radnoj snazi, po prihode domaćinstava i socijalnu i – moguće – i političku koheziju”, zaključuje MOR. Tanjug