BEOGRAD, Početna otkupna cijena maline u Srbiji, u zavisnosti od regiona i klase, kreće se od 90 do 170 dinara po kilogramu. Hladnjačari tvrde da je ovo realna cijena, dok proizvođači navode da je ovogodišnja cijena niža nego prošle godine, iako se lani malina otkupljivala za 105 dinara. Ovakav stav obrazlažu skokom evra i drastično skupljim repromaterijalom, pa će, po njihovoj ocjeni, ponuđena otkupna cijena biti čak niža i od proizvođačke.
– Rod maline u Poljskoj i Čileu, koji su nam bili najžešća konkurencija, ove godine je podbacio. I u našim malinjacima, zbog loših vremenskih prilika, situacija nije baš sjajna, odnosno, i pored toga što sada imamo 20 procenata više zasada nego lani, ocjena je da će ovogodišnji rod biti na nivou prošlogodišnjeg, odnosno da će se u srpskim malinjacima ubrati oko 60.000 tona maline – rekao nam je Dragiša Terzić, predsjednik Udruženja malinara “Vilamet”. – Zaključak je da ovog voća neće biti dovoljno da podmiri potrebe svjetskog tržišta i da će tražnja biti ogromna. Pitamo se onda zašto je otkupna cijena sada toliko niska.
Terzić ističe da bi država trebalo da preduprjedi monopolski dogovor hladnjačara, koji su, po njegovim riječima, prošle godine u zajedničkom nastupu svjesno oborili cijenu maline. Iako su za ove tvrdnje proizvođači imali čvrste dokaze, ističe Terzić, Republička antimonopolska komisija ništa nije preduzela. Dodaje da ne zna kome je u interesu da Srbija ostane bez 150 miliona evra deviznog priliva, koliko ima od izvoza maline.
– U Arilju je prije par dana održan sastanak nedavno osnovane Asocijacije poljoprivrednika Srbije, sa koga smo Vladi i Ministarstvu poljoprivrede poslali dopis u kome zahtijevamo da se što prije riješe naši gorući problemi. Ukoliko do 25. juna ne budemo pozvani na razgovore, preduzećemo radikalnije mjere. Razmišljamo i o blokadi svih magistralnih puteva u sedam regiona Srbije – upozorava Terzić.
Sa druge strane, Slobodan Žunić, predsjednik Udruženja hladnjačara Srbije, koje okuplja 34 firme koje se bave otkupom voća, kaže da ne postoji nikakav dogovor između njih o otkupnoj cijeni maline. On navodi da je svaka firma samostalna i da sama odlučuje po kojoj će cijeni i na koji način otkupljivati ovo voće.
– Cijena zavisi od više faktora, prije svega od kvaliteta, regiona u kome se malinjaci nalaze, kao i od tražnje na svjetskom tržištu – kazao nam je Žunić. – Monopol na tržištu se ne može ostvariti sa 150 članova, koliko otprilike ima hladnjača u Srbiji. To nije poznato u ekonomskoj teoriji.
Malinjaci na 12.000 hektara
Oko 12.000 hektara obradivog zemljišta u Srbiji nalazi se pod zasadima maline. Od toga je čak četvrtina u ariljskom kraju, gdje postoji čak nekoliko desetina hladnjača. Prošlogodišnji rod maline bio je oko 60.000 tona, a većina roda završila je na trpezama zemalja članica Evropske unije. Novosti