BEOGRAD, Zbog suše i manjka struje iz hidroelektrana u Srbiji i regionu, treba odmah da se povuku odgovarajući potezi, da ne bi došlo do nestašice i restrikcija.
Kako je objasnio profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Nikola Rajaković zbog suše koja je zahvatila čitav region može da se govori o mogućnosti nastanka neke vrste energetske krize tokom zime, uzrokovane manjkom električne energije iz hidroelektrana.
Zbog svega navedenog treba odmah vidjeti od koga, kako i koliko treba kupiti struje za potrebe potrošača tokom predstojeće zime.
“Mi dugoročno nemamo dovoljno sopstvenih proizvodnih kapaciteta i to će sve više dolaziti do izražaja ako budu sušna ljeta i ekstremno hladne zime, što je perspektiva, zbog klimatskih promjena”, rekao je Rajaković i naglasio da zbog toga odmah u Srbiji se mora početi sa gradnjom makar jednog novog energetskog postrojenja.
Srbija sada ima dovoljno električne energije tokom mjeseci kada nema ekstremnu potrošnju, ali tokom najhladnijih zimskih mjeseci kad je velika potrošnja, tada su u Srbiji po pravilu uvozili struju, kazao je Rajaković.
Taj uvoz je iznosio oko četiri do pet odsto ukupnih godišnjih potreba, ali su godišnje i izvozili određene količine struje, pa su posljednjih deset godina bili skoro na nuli kada je riječ o uvozu i izvozu, odnosno izvoz struje u proljeće i jesen podmirivao je uvoz tokom zime, precizirao je Rajaković.
EPS struju kupuje kroz tendersku procedu ili bilateralnim ugovorima i interventnim uvozom, a idealno bi bilo da imaju razvijeno regionalno tržište i tada bi imali povoljnije uslove za sve učesnike na tržištu, rekao je profesor.
On je ukazao da je elektroenergetski sistem Srbije “kratak” kada je riječ o kapacitetima, jer nema dovoljno rezerve u snazi da bi se sistem dugoročno vodio na pouzdan način.
Ozbiljni elektroenergetski sistemi, kako je naveo profesor, imaju rezervu u snazi od 40 do 50 odsto, odnosno instalisani kapaciteti veći su za 40 do 50 odsto od vršnog opterećenja, dok je u Srbiji vršna snaga skoro jednaka instalisanoj i skoro da nemaju rezerve.
Dodatno postrojenja su stara u prosjeku više od 30 godina i dobro je što su stari kapaciteti obnovljeni, ali je to nedovoljno i bez gradnji novih nećemo moći, dodao je Rajaković.
Urednik Energoportala Dragan Nedeljković napomenuo je da potrošnja struje u Srbiji konstantno raste, a industrija radi mnogo manjim kapacitetom u odnosu na ranije godine, tako da ta potrošnja raste najviše zbog korišćenja električne energije za grijanje, rad klima uređaja i druge potrebe, jer je struja u Srbiji najjeftinija u Evropi.
Prosječna mjesečna potrošnja struje u razvijenim evropskim zemljama u domaćinstvima iznosi oko 300 kilovat-časova, a u Srbiji oko 450 kWh, što nije dobro jer se troši na ono što ne stvara vrijednost, rekao je Nedeljković za Tanjug.
On je dodao da se, po procjenama stručnjaka, pred zemljama Dunavskog sliva u koje spada u Srbija, nalazi 15-ogodišnji sušni period, koji se poslije isto toliko godina prirodno smjenjuje sa kišnim.
Zbog toga bi Srbija, kako je istakao, trebalo da ima dugoročnu stategiju energetike, da ima dovoljno energetskih kapacita koji mogu da se maksimalno iskoriste kad je kišni period i onih koji mogu više da rade kad je sušno doba. Tanjug