BANJALUKA, Agencija za osiguranje RS će razmotriti mogućnost da novim zakonom o obaveznom auto-osiguranju propiše model direktne obrade štete u toj vrsti osiguranja, za šta se godinama zalažu osiguranici.
Najavila je to Božana Šljivar, direktor Agencije za osiguranje RS, napominjući da i postojeći zakon osiguravajućim kućama nudi mogućnost da sklope sporazum prema kojem bi odštetni zahtjev u auto-osiguranju rješavalo društvo kod kojeg je oštećeni osiguranik zaključio polisu, ali da društva tu mogućnost nikada nisu iskoristila.
“Bilo bi puno bolje kada bi društva samoinicijativno usvojila međusobni sporazum o direktnoj obradi štete, da u praksi vidimo kako to funkcioniše.
Ali u svakom slučaju, krajem godine ćemo početi s pripremom novog zakona o obaveznom osiguranju od auto-odgovornosti, gdje ćemo, između ostalog, detaljno analizirati i razmotriti taj model”, kazala je Šljivareva.
Vozači u RS ukazuju da sadašnja praksa, prema kojoj se oštećeno lice u saobraćajnoj nezgodi za naknadu štete obraća društvu kod kojeg je osiguran krivac, ne ide na ruku oštećenim osiguranicima, jer komplikuje i odugovlači proces.
“Zar nije logičnije i efikasnije da mi odštetu isplati osiguravajuća kuća koju sam procijenio kao najbolju i s njom sklopio polisu osiguranja, nego neko drugo, meni nepoznato, društvo za koje ne znam ni da li će mi isplatiti odštetu”, kazao je Banjalučanin Dragan Rađenović.
Smatra da bi uvođenje direktne obrade štete, kakvo je uostalom postojalo u bivšoj Jugoslaviji, bilo veliki iskorak u uređenju tržišta osiguranja, koje je godinama “zagađeno” utrkivanjem društava u davanju nelegalnih popusta u cilju privlačenja što većeg broja osiguranika.
Regulator tržišta osiguranja slaže se da bi osiguravajuća društva s novim modelom unaprijedila svoj odnos s osiguranicima i oštećenima.
“Na taj način bi se izbjegli razni ‘agenti’ i ‘savjetnici’ koji ‘pomažu’ kod podnošenja odšetnih zahtjeva, o čemu je Agencija na više načina obavještavala javnost i druge nadležne institucije. Jednostavnije i brže bi se došlo do isplate štete, a tada je postignuto zadovoljstvo osiguranika i oštećenog uslugom koja mu se pruža”, ocjenjuje Šljivareva.
Kako ukazuje, direktna obrada štete bi, pored zaštite oštećenih, donijela i brojne prednosti za osiguravajuća društva poput smanjenja sudskih sporova i troškova obrade.
U Udruženju društava za osiguranje RS kažu da su više puta raspravljali o modelu direktne obrada štete, ali da se većina društava tome protivila.
“‘Jahorina osiguranje’ je još prije nekoliko godina nudilo drugim društvima da potpišemo sporazum da svako svom osiguraniku plaća odštetu i poslije je refundira od drugog društva, te, ako treba, za početak ograničimo visinu odštetnog iznosa na tržišni prosjek od oko 3.000 KM. Međutim, kako druga društva imaju problema s tekućom likvidnošću, a kamoli s isplatom štete, niko nije htio potpisati”, tvrdi Miroslav Miškić, predsjednik Udruženja i direktor “Jahorina osiguranja”.
On kaže da je sporazum o direktnoj obradi štete zadnji put bezuspješno predložio u aprilu prošle godine.
Direktor “Mikrofin osiguranja” Brane Stupar kaže da je to društvo spremno da prihvati takav sporazum, ali, takođe, ističe da bi mogli zapasti u problem ako bi sa druge strane imali nelikvidnu osiguravajuću kuću koja nije u stanju da im regresira štetu.
“Pokušali smo da napravimo sporazum između nekoliko likvidnih društava, ali nije imalo puno smisla, jer većinu tržišta auto-osiguranja drže tri kuće.
Uglavnom, ‘Mikrofinu’ bi odgovaralo i da Agencija za osiguranje zakonski nametne direktnu obradu štete”, kaže Stupar.
Ljiljana Sokolić, ombudsman u osiguranju RS, kaže da bi se novim modelom razvila zdrava konkurencija između osiguravajućih društava za osiguranje, održali dobri odnosi s osiguranicima, skratilo vrijeme obrade štete, a vozači bi prije sklapanja ugovora “dobro pazili kod koga će se osigurati”.
Preporuka Evropske komisije
U Agenciji za osiguranje RS ukazuju da je primjena direktne obrade šteta preporuka Evropske komisije i Evropske federacije za osiguranje i reosiguranje – Insurance Europe.
Italija je tako od 2006. godine uvela zakonsku obavezu direktne obrade štete, dok na dobrovoljnoj bazi na osnovu sporazuma osiguravača, funkcioniše u Belgiji, Francuskoj, Španiji, Grčkoj, Portugalu, Austriji i drugim zemljama.
Iako je takvo rješenje postojalo i dobro funkcionisalo u bivšoj Jugoslaviji, još nijedna država nastala njenim raspadom nema takve nacionalne sporazume osiguravača. Nezavisne novine