BANJALUKA, Mobing izaziva spektar negativnih osjećanja.
Riječ je o situaciji u kojoj se gazi dostojanstvo osobe.
Za većinu, mobing je relativno nov pojam, koji se najjednostavnije može definisati kao zlostavljanje na poslu.
Radnik trpi dugotrajno i sistematsko maltretiranje od strane nadređenih ili ostalih kolega. Zapravo, može se reći da mobing postoji oduvijek, ali je tek odnedavno stavljen u pravne i medicinske okvire.
Teško ga je prepoznati u ranim fazama – žrtva najčešće postaje svjesna da je u situaciji mobinga kada se nađe u situaciji potpunog “sagorijevanja” na poslu ili već ima ozbiljnije psihološke probleme zbog mobinga. U najvećem broju slučajeva žrtva nema drugog izbora nego da napusti posao.
Prim. dr Omer Ćemalović, direktor Psihijatrijske bolnice Jagomir i sudski vještak, naglašava da je mobing vrlo kompleksna pojava, koja se mora posmatrati iz više uglova.
“Za naše društvo je karakteristično da se mobing javlja i u privatnom i u društvenom sektoru, s tim da će uposlenici u privatnom sektoru oklijevati da ga prijave, jer mogu mnogo lakše da izgube posao”, navodi on.
Mobing može dodatno otežati ionako tešku, stresnu situaciju na radnom mjestu.
“Mobing se često dešava u situaciji kada se neko osjeća ugroženo. Imate situaciju da se vrši nad nekim ko predstavlja potencijalnu konkurenciju ili se jednostavno ide na to da se to mjesto oslobodi, da bi se zaposlila druga osoba. Takve se stvari teško podnose”, kaže Ćemalović.
Mobing kod žrtve izaziva čitav spektar negativnih osjećanja i vrlo je stresan. Takođe, predstavlja povredu samog digniteta osobe.
“Mobing u vama izaziva osjećaj nesigurnosti, ponekad i ojađenosti, bespomoćnosti i ogorčenosti. Pa zamislite osobu koja radi pod takvim okolnostima. To je unutrašnja nelagoda, koja ne prestaje da vas muči. Javlja se poremećaj spavanja, prekomjerno znojenje, ljudi često u tim situacijama počinju da koriste lijekove”, objašnjava dr Ćemalović.
U jednom momentu dolazi do rušenja međuljudskih odnosa. Sve ono što se dešava na poslu žrtva mobinga počinje da reflektuje i na svoju okolinu.
“Mora se raditi više na tome da se mobing prepozna na vrijeme. Postoji niz situacija koje mi smatramo normalnim, nečim preko čega može lako da se pređe”, kaže Ćemalović, te napominje da se mobing nikada ne dešava slučajno, već uvijek postoji određeni cilj. Nezavisne novine