BEOGRAD, Finansijsko tržište u Srbiji već nekoliko godina nije Eldorado za strane bankare. Kada se neka od preostalih finansijskih kuća u državnom vlasništvu i ponudi na prodaju, strane bankarske grupacije se više za nju ne otimaju.
Ipak, postoji jedan segment tržišta gde se računa s gotovo sigurnim rastom. To je M-bankarstvo, odnosno finansijske usluge putem mobilnih telefona.
Komapnija „Telenor“ je lanI kupila KBC banku s namJerom da više razvija taj segment finansijskih usluga. Cijela operacija koštaće ih 40 miliona evra. Samo deset miliona više uložila je Nova ljubljanska u kupovinu Kontinetal banke u Novom Sadu, i to prije globalne krize. Drugi veliki mobilni operater „Telekom“ najavio je preuzimanje Dunav banke.
Ni same finansijske kuće ne sjede skrštenih ruku dok se to dešava. Tako je Kredi agrikol banka već pripremila novi mobilni paket namjenjen poljoprivrednicima. Te šanse nude i druge bankarske grupacije, a izvjesno je da se, ako ne baš sutra a onda ubuduće, može očekivati veća ponuda u tom domenu.
Zašto se u ovo vrijeme krize, kada se zajmovi teško uzimaju i još teže vraćaju, bankari u Srbiji zanimaju za tu oblast? Odgovor je lako dati: Srbija spada u zemlje s velikim brojem mobilnih telefona. Tu je u vrhu, a podaci govore da u Srbiji ima oko deset miliona aktivnih telefona.
Stručnjaci su već razvili mobilni novčanik. Putem tih telefona može se platiti račun, obavljati mjenjački poslovi i veći dio transakcija koji se radi platnim karticama. Doda li se tome podatak da banke sve češće zatvaraju neprofitabilne poslovne jedinice, posebno u varošicama i manjim mjestima, jasno je da bi mobilni mogao biti dragocjen instrument za plaćanje.
– Ne očekujem baš bum u oblasti mobilnog bankarstva jer se u Srbiji nove tehnologije na samom početku ne prihvataju baš najbolje – o tome govore redovi pred bankama, posebno u vrijeme penzija – kaže direktor IT Klastera „Vojvodina“ Milan Šolaja.
Ali vremenom će izvjesno biti više zainteresovanih. Što se tiče rizika korišećnja tih usluga, on je ravan onom kod e-bankinga. A to znači da u Srbiji vreba veća opasnost od džeparoša nego od sajber-kriminalaca.
Mališa Đukić s Beogradske bankarske akademije kaže da je bankama cilj da zadrže stare klijente i privuku nove jer oni donose prihod. U tom svjetlu i treba posmatrati interesovanje i banka i operatere za M-bankarstvo. Istina, ta vrsta poslova nije baš razvijena ni u svijetu i kaska za e-bankingom, ali ako klijenti primjete pogodnosti i dobru i povoljnu uslugu, izvesno je da će se više zainteresovati pa i početi da koriste te usluge, posebno što je mobilni uvijek pri ruci.
Uostalom, i e-banking je živnuo s razvojem prenosivih računara jer su klijentima usluge tako postale dostupnije.
Banke su, naravno, od svih najzainteresovanije za to šta radi konkurencija. Kredi agrikol je pripremila specijalni paket M-bankarsta za poljoprivrednike: moći će telefonom da plaćaju račune i obavljaju mjenjačke poslove. Dnevnik
