BEOGRAD, Misija Međunarodnog monetarnog fonda počela je prije tri dana prvu reviziju aranžmana sa Srbijom, vrijednog 1,2 milijarde evra.
Ministar finansija Srbije Dušan Vujović najavio je da će se razgovarati o budžetu, restrukturiranju EPS-a, Željeznica i Srbijagasa, kao i o povećanju cijene struje.
Rokovi za sprovođenje dogovorenih mjera ovog puta su precizno definisani, što se može biti dosta neprijatno, jer mnoge od njih do danas nisu sprovedene.
Među nesumnjivo dobrim rezultatima je fiskalni deficit, koji je u prvom tromjesečju bio samo 21,1 milijardu dinara, što je manje od dogovorenih 55 milijardi. Istina, veliki deio “ušteda” ostvaren je tako što kapitalne investicije nisu sprovedene, dok su javna preduzeća uplatila dividende u budžet. Ali i kada bi se ove stavke izuzele, krajnji rezultat bi bio oko 10 milijardi dinara bolji od dogovorenog.
Što se tiče strukturnih reformi, rezultati su u najbolju ruku šareni.
1. Prema dogovoru sa MMF-om, Vlada Srbije je još u februaru trebalo da riješi pitanje Željezare Smederevo. U tome je uspjela u martu angažovanjem “profesionalnog menadžera”, kompanije HPK inženjering. Država više ne daje subvencije za čeličanu, a zadatak nove uprave je da dostigne profitabilnost u roku od šest mjeseci.
2. Uvođenje jednog šaltera za dobijanje građevinske dozvole je uspješno završeno. Novim zakonom o građevini definisano je da se dozvole dobijaju u roku od samo 28 dana, mada su po tvrdnjama pojedinih privrednika istovremeno pooštreni preduslovi za podnošenje zahtjeva za dobijanje dozvole. Ministarka građevine Srbije Zorana Mihajlović je nedavno rekla da će Srbija napredovati 50 mjesta na ovogodišnjoj listi Svjetske banke Doing Business.
3. Vlada je trebalo da promjeni i radno zakonodavstvo tako da dobijanje socijalne pomoći bude “bolje usaglašeno” sa konkretnim programima obuke. Sa ovim se kasnilo, ali je Skupština Srbije prije dva dana ipak usvojila izmjene Zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti, pa će se, između ostalog, naknada za slučaj nezaposlenosti ubuduće isplaćivati isključivo kada je osiguranik u radnom odnosu 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima posljednjih 18 mjeseci.
4. Nekoliko organizacionih promjena koje su zavisile od Vlade Srbije i Ministrastva finansija Srbije su takođe završene. Vlada je ministarstvima dostavila instrukciju o tome kako da izračunaju fiskalni efekat mera koje treba da sprovedu. Ministarstvo finansija je uspostavilo jedinicu za upravljanje fiskalnim rizicima, a Vlada je donjela i uredbu kojom su regulisani uloga i nadležnosti Ministarstva finansija, ekonomije i drugih ministarstava u nadzoru državnih preduzeća.
5. Niz organizacionih mjera, koje su zavisile od Vlade Srbije i ministarstava državne uprave i finansija, još nije sproveden ili se bar ne zna da jeste. Tako je odavno trebalo da bude završena analiza koja je trebalo da pokaže gdje su najveći viškovi zaposlenih. Ako je analiza i završena, njeni rezultati nisu objavljeni.
6. Prema tvrdnjama premijera Srbije Aleksandra Vučića, do ovog mjeseca trebalo je da bude donjeta odluka o rekonstrukciji i proširenju kapaciteta Aerodroma Nikola Tesla. Iako odluka zvanično nije donjeta, Aerodrom je sam najavio investiciju od 20 miliona evra, kojom će kapacitet beogradske vazdušne luke biti povećan za 40 odsto.
7. Vlada Srbije je do 1. aprila trebalo da rješi pitanje Metalsko-sirćetnog kombinata (MSK). To nije učinjeno. Problem MSK će biti jedno od ozbiljnijih pitanja na koja će Vlada morati da odgovara misiji Fonda.
8. Još jedna mjera s kojom se nije odmaklo jeste spajanje Puteva Srbije i Koridora Srbije. Iako je to potpuno tehnički zadatak, do sada nije obavljen, jer je iz nekog razloga direktor Koridora Dmitar Đurović jači i od resorne ministarke Zorane Mihajlović i od premijera Aleksandra Vučića.
9. Mnogo se kasni i u izjednačavanju statusa domaćih i stranih investitora. Iako je bilo predviđeno da Zakon o ulaganjima bude usvojen do kraja marta, rasprava o ovom aktu je tek nedavno počela. Po najnovijim vijestima, zakon će se pred Skupštinom naći tek na ljeto.
10. Vlada Srbije je imala obavezu da do kraja marta usvoji plan finansijskog restrukturiranja EPS-a. Upravo je EPS tema o kojoj će se sada razgovarati sa Fondom, pošto plan nije usvojen u roku. “U završnoj smo fazi tog plana”, rekao je prije par dana ministar finansija.
11. Ministarka za državnu upravu Kori Udovički najavljivala je da će u aprilu ili eventualno početkom maja biti predstavljen zakon o racionalizaciji, poslje čega će u julu država početi da djeli otkaze onima koji su višak. Ni to nije učinjeno, mada prvi dani maja tek predstoje. Nema sumnje da će MMF biti vrlo zainteresovan za to da proveri dokle se stiglo sa ovim zakonom.
12. Osim MSK, veliki, a nerješeni problem je i Petrohemija, za koju rok ističe. April je prošao bez ikakve naznake da bi se mogao naći neko ko će da kupi Petrohemiju, pošto su se prethodno zainteresovani ruski investitori povukli.
13. Ključna mjera predviđena sporazumom sa MMF-om bila je povećanje cijene struje u aprilu za 15 odsto, od čega bi otprilike polovinu činio rast cijene kilovata, a ostatak akciza koja bi trebalo da bude uvedena. S time ništa nije urađeno. Premijer SrbijeVučić se nada da će dobri fiskalni rezultati biti dovoljni da ubjede MMF da odustane od poskupljenja, kao što oprezno obećava i rast plata i penzija i odustajanje od otpuštanja u javnom sektoru, ali teško da će MMF biti spreman da prihvati ijednu od ovih mjera. Danas
