VAŠINGTON, Međunarodni monetarni fond (MMF) odgodio je posjetu Rumuniji radi procjene ispunjenja dogovorenih uslova za dobijanje pomoći vrijedne 5 milijardi evra, dok bi s Mađarskom danas trebalo da počne pregovore o kreditnoj liniji vrijednoj 15 milijardi evra.
MMF je odgodio posjetu Rumuniji za 29. juli, odnosno nakon što bude proveden referendum o smjenjivanju rumunskog predsjednika, izjavio je juče rumunski premijer Victor Ponta.
Vladajuća Socijalno-liberalna unija (USL) suspendovala je ranije ovog mjeseca političkog suparnika, predsjednika Traiana Basescua, glasanjem u parlamentu a planira ga smijeniti na referendumu 29. jula.
Lideri Evropske unije kritikovali su rumunskog premijera jer nije zaštitio vladavinu prava i demokratske institucije.
“Evropska komisija, MMF i Svjetska banka biće u Bukureštu odmah nakon referenduma”, kazao je Ponta.
Ranije je rekao da će misija MMF-a početi 24. jula. U međuvremenu, Mađarska i MMF napraviće danas još jedan korak prema postizanju sporazuma o 15 milijardi evra vrijednoj kreditnoj liniji, nakon više mjeseci odgađanja zbog kontroverznih reformi centralne banke. Delegacije predstavnika MMF-a i Evropske unije dolaze u Budimpeštu radi pregovora koji će trajati do 25. jula.
Raniji pokušaj postizanja sporazuma završio je krajem decembra prošle godine, kada su stručnjaci EU-a i MMF-a napustili pregovore o kreditu s Budimpeštom zbog reformi za koje su se pribojali da bi mogle ograničiti nezavisnost centralne banke. Mađarska vlada je otad nevoljko promijenila te propise, a u junu ih je odobrila Evropska centralna banka. Međutim, premijer Viktor Orban već je upozorio da bi pregovori s MMF-om i EU-om mogli potrajati, predviđajući da će o ključnim pitanjima raspravljati tek na kraju ljeta.
Budimpešta se nada će joj kreditna linija od 15 milijardi evra omogućiti posuđivanje novca po povoljnijim kamatnim stopama od sadašnjih. Na primjer, 13. jula su prinosi na njene 10-godišnje državne obveznice dosegli 7,85 odsto.
Povjerenje investitora u tu zemlju potonulo je kao rezultat vladine neortodoksne ekonomske politike, uključujući nacionalizaciju penzijskih fondova i uvođenje kriznih poreza na određene sektore kao što su telekomunikacioni i bankarski.
Mađarski kreditni rejting snižen je na status bezvrijednog od strane sve tri glavne rejting agencije, što je izazvalo skok kamatnih stopa na obveznice. Zasad ta država ima dovoljno rezervi, oko 10 milijardi evra odnosno 10 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja 2013. godine, kazao je Gergely Tardos, glavni ekonomist u mađarskoj OTP banci.
“To je razlog zašto se vlada ne žuri postići dogovor s MMF-om. Vjerujemo da vlada samo pokušava dogovoriti bolje uslove”, kazao je Tarods za AFP.
“Međutim, ako dođe do pogoršanja međunarodnog okruženja, tržište bi Mađarsku moglo prisiliti da vrlo brzo sklopi sporazum”, upozorio je Tardos.
Analitičari predviđaju da će MMF zahtijevati ukidanje kriznih poreza koji su pogodili uglavnom kompanije u stranom vlasništvu u bankarstvu, maloprodaji, telekomunikacijama i energetici.
Takođe bi mogao tražiti ukidanje jedinstvene 16-odstotne stope poreza, koja je stvorila rupu od dvije milijarde evra u mađarskom budžetu. U svakom slučaju, posmatrači predviđaju da sporazum neće biti sklopljen prije decembra. Zavisna od izvoza, Mađarska je teško pogođena globalnim privrednim usporavanjem uz pad bruto domaćeg proizvoda za 1,3 odsto u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na posljednja tri mjeseca 2011. godine, prenose agencije.