MOSTAR – Iako je mostarski “Soko” već davno zatvorio proizvodna vrata i dan danas se lijepo zarađuje od prodaje njegove imovine, i čerupa imovina kompanije u kojoj je nekada (uključujući pogone u Čitluku, Grudama, Ljubuškom i Nevesinju) radilo 8.000 radnika.
U maloj privatizaciji Sokola do 2003. godine 19 ljudi kupilo 33 odsto preduzeća uz obavezu zapošljavanja novih 138 radnika i ulaganje oko 800 hiljada evra, što se nikada nije dogodilo. Drugo krilo i obje noge, što ga je i dokrajčilo, Soko je izgubio u velikoj privatizaciji tri godine kasnije, kada je prodano preostalih 67 odsto kapitala vojnog dijela “Sokola”.
Većinski akcionar posrnule industrije je tvrtka Promark d.o.o Ante Vidačka, iznimno bliska HDZ-u BiH, stranci čiji je predsjednik Dragan Čović bio na čelu Sokola. Promark, koji redovno dobija poslove od HDZ-ovih direktora, godinama je povećavao udio dionica u Soko vazduhoplovstvu.
Danas je, prema podacima berze, vlasnik 44 odsto ukupnog broja emitovanih akcija Sokola, a čini se da mu je osnovna djelatnost prodaja imovine državnim tvrtkama.
Najmanje trojica direktora javnih poduzeća kupila su nekadašnju imovinu Sokola, kojom sada raspolaže Elektroprivreda HZ HB na čelu s direktorom Marinkom Giljom, Elektroprijenos na čelu s Matanom Žarićem, te Uprava za indirektno oporezivanje na čelu s Mirom Džakulom. Svima njima je, teško je vjerovati, slučajno za oči zapela imovina bivšeg Sokola.
Matan Žarić (Elekektroprijenos BiH – HDZ BiH) licitaciju za kupovinu zemljišta u Rodoču objavio je 2015. godine. U javnom pozivu traži parcelu od 4.000 kvadratnih metara, mora biti na užem području Grada, mora biti smještena uz glavnu prometnicu najmanje jednom cijelom stranom!? Mora imati i mogućnost gradnje višespratnog objekta G1+P+3.
Reklo bi se da već znaju koje zemljište kupuju. U novoj 2022. zemljište leži neiskorišteno, jer je zapravo ovdje mogućnost gradnje u trenutku kupovine upitna, no o tome kasnije.
Sokolove hale završile i kod Elektroprivrede
Osim Elektroprijenosu i Matanu Žariću, Soko vazduhoplovstvo, kojem je većinski vlasnik preduzeće Ante Vidačka zemljište i hale prodavao i drugim HDZ-ovim direktorima.
Jednu od napuštenih Sokolovih hala prodali su Stanić grupi, da bi ih Stanić grupa prodala Elektroprivredi HZ HB.
Direktno ili posredno Sokolova imovina završava kao vlasništvo javnih poduzeća, čime se javni novac preusmjerava u željene tokove.
“Skladno potrebama i Planu poslovanja JP EP HZ HB d. d. Mostar, nakon javne objave putem licitacije, kupila je prostor od tvrtke ‘Boreas’ d.o.o. Kreševo. Na osnovu procijene vještaka građevinske struke prostor je plaćen 2,4 mil KM, a koristiće se za potrebe skladišta roba, materijala i opreme Društva”, potvrdila je našem portalu Marija Buntić, iz sektora korporativnih komunikacija Elektroprivrede HZ HB, upitana je li tačno da je EP HZ HB kupila halu od Stanića (nekadašnji Soko), koliko je istu platila, te za što će joj služiti.
Elektroprivredi ovaj prostor ne služi zapravo još nizašto. Vrata hale koju su kupili do Stanića, a Stanić od Sokola su zatvorena, a na njima je katanac. Prvi komšija Elektroprivredinoj praznoj sali je Uprava indirektno oporezivanje, te su HDZ-ovi direktori Marinko Gilja i Miro Džakula praktično komšije u nekadašnjem Sokolu.
I Džakula je poput Gilje zaposjeo zemljište na mjestu bivšeg Soko vazduhoplovstva, na jednome je regionalni mostarski centar Uprave za izravno i neizravno oporezivanje, a preko puta također njihova zgrada.
Elektroprijenosu, Promarku i Upravi za indirektno oporezivanje slali smo upite vezano za kupovinu i prodaju nekadašnjeg sokolova zemljišta. Iz Elektroprijenosa tvrde da nije ništa namještano.
„Elektroprijenos BiH a.d. Banja Luka je nakon provedenog postupka javnog natječaja za kupovinu građevinskog zemljišta za izgradnju poslovnog objekta sjedišta OP Mostar sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine s SOKO Zrakoplovstvom d.d. Mostar. Ugovor o kupoprodaji nekretnine s SOKO Zrakoplovstvom d.d. Mostar je sklopljen za cijenu 143KM/ m², a kupljeno je 4 726 m² građevinskog zemljišta“, kaže u odgovoru na naš upit Jovana Mirković, referent za odnose sa javnošću i informisanje Elektroprijenosa, praktično potvrdivši da su zemljište od Soko vazduhoplovstva kupili za 675 818 hiljada maraka. Tvrde da nisu unaprijed znali što kupuju.
„Kompanija Elektroprenos BiH provela je postupak javnog natječaja za kupovinu građevinskog zemljišta za izgradnju posovnog objekta sjedišta OP Mostar. Planirano je da se poslovni objekat sjedišta OP Mostar nalazi na lokaciji koja je pogodna za izgradnju većeg poslovnog objekta, da se u neposrednoj blizini nalazi komunalna i putna infrastruktura jer to u značajnoj mjeri utiče kasnije na smanjenje troškova izgradnje poslovnog objekta, te da posjeduje urbanističke uslove gradnje, ali bez pretendovanja na bilo koju konkretnu lokaciju“, navodi dalje u odgovoru Mirković.
Zanimljivo je da u isto vrijeme kada Elektroprenos kupuje zemljište od Soko vazduhoplovstva, njegov većinski akcionar Promark gradi zgradu Elektroprenosa u Raštanima.
Ali, iz Elektroprenosa su ustrajni da nije bilo pretendovanja.
„Kriterijum za odabir ponude po predmetnom javnom pozivu je bila najniža jedinična cijena jednog metra kvadratnog zemljišta izračena u konvertibilnim markama (cijena 70 odsto) i pogodnost lokacije za izgradnju poslovnog objekta 30 odsto (ukupna površina parcele, položaj parcele, oblik parcele, blizina komunalne infrastrukture, reljef, urbanistički uslovi gradnje i drugo. Sve pristigle ponude osim izabranog ponuđača (pristigle su još dvije) su bile znatno skuplje po metru kvadratnom od izabranog ponuđača“, zaključuje Mirković te dodaje da je kompletna takmičarska procedura dostupna na njihovim stranicama. Međutim, uslovi gradnje, koje spominju kao jedan od kriterijuma, u trenutku kupovine su upitni.
Elektroprenos u Rodoču planira graditi zgradu preduzeća, tj. poslovni objekt, ali u tom dijelu grada zapravo još nema regulacionog plana, pa tako ne može dobiti ni potrebne dozvole. Samim time upitna je i mogućnost gradnje iz javnog poziva, koja je u vrijeme kupovine zemljišta bila samo teoretska, ili ipak ne?
U vremenskom vakumu nepostojanja gradske vlasti i nedonošenja novih planova Gradom Mostarom je harala Komisija za davanje stručne ocjene, koje bi SDA i HDZ uskakale kad bi trebali graditi gdje se ne smije. Trećeg jula prošle godine ta Komisija daje stručnu ocjenu da Elektroprenos ovdje može graditi. Mišljenje potpisuje predsjednik Zijad Hadžiomerović (SDA). Izvještaj o radu te Komisije nije dobio podršku GV Mostara.
Treći direktor koji je kupovao Sokolovo zemljište i dolje smjestio regionalni centar šuti na naš upit.
Koliko je Uprava za indirektno oporezivanje platila zemljište u Rodoču kompaniji Sokol vazduhoplovstvo (Promark je većinski akcionar), o koliko se kvadrata radi i je li bilo povoljnije opcije, i atraktivnije lokacije. Jesu li na odabir zemljišta i lokacije i u kojoj mjeri uticali stranački odnosi pitali smo ih u ponedjeljak.
„Sutra ćete dobiti tražene informacije“, potvrdili su isti dan. Sutra je bilo u utorak, a odgovora nema. Hercegovina.info