BANJALUKA, Godinama se mnogobrojne televizijske kuće žale na rad Instituta za metrologiju BiH, a da u funkcionisanju ove institucije nešto ne štima govore i primjedbe koje su stizale na adresu Savjeta ministara.
Da krenemo ispočetka i pojasnimo kako je uopšte nastao problem.
Uobičajena praksa u svijetu je da marketinške agencije raspodjelu marketinških budžeta od međunarodnih i domaćih klijenata vrše na osnovu rezultata gledanosti TV programa. U BiH gledanost TV programa mjeri jedina ovlaštena agencija Audience Measurement, d.o.o. iz Sarajeva (skraćeno AM) koja direktno utiče na plasman najmanje 38 miliona KM i na taj način direktno ili indirektno odlučuje o opstanku TV stanica u RS i Federaciji BiH.
E sad, sve bi to bilo dobro da se ne radi o BiH u kojoj ništa ne može da prođe bez neke muljaže. AM nije dio nijedne respektabilne agencije za mjerenje gledanosti, već je firma u vlasništvu off shore kompanije NMAM, koja je inače vlasnik i nekih domaćih TV kuća.
Uglavnom, eksluzivitet za provođenje mjerenja gledanosti AM je obezbijedila na način da je krajem 2012. godine državni Institut za mjeriteljstvo potpuno netransparentno i nelegalno donio naredbu po kojoj se proglasio nadležnim za pitanja mjerenja gledanosti TV programa u BiH, protivno evropskoj i svjetskoj praksi
Tad je direktor Instituta za mjeriteljstvo BiH, Zijad Džemić, donio, kako je navedeno u Sl. glasniku 67/12 na temelju člana 29, stav 44 i člana 33 stav 1 Zakona o mjeriteljstvu BiH i člana 9 stav 2 Zakona o osnivanju Instituta za mjeriteljstvo BiH, Naredbu o mjerilima u zakonskom mjeriteljstvu i rokovima verifikacije i njoj pripadajući Aneks u kome se među mjerila vremena koja podliježu obaveznoj verifikaciji dodaje i uređaj za mjerenje gledanosti tv programa, tzv. piplmetar. Ovu naredbu donio je protivzakonito, bez saglasnosti Savjeta insitituta i bez dozvole entitetskih zavoda, čime je izvršen i prenos nadležnosti.
Pri donošenju ove Naredbe, Savjet se nije dogovarao sa ovlaštenom institucijom za mjeriteljstvo iz RS, Republičkim zavodom za standardizaciju i metrologiju, koji inače u svom radu postupa po Naredbi o ispitivanju i periodičnim pregledima etalona i mjerila u kojoj su propisana mjerila zakonske metrologije, i među njima NISU PIPLMETRI, pa samim tim NE PODLIJEŽU VERIFIKACIJI I i METROLOŠKOM NADZORU, pri čemu je prekršen član 5 stav 2 Zakona o mjeriteljstvu BiH.
Prekršen je i član 27 stav 2 Zakona o mjeriteljstvu, koji se tiče verifikacije mjerila, a u kome jasno stoji da verifikaciju mjerila, poštujući važeće tehničke propise, vrše entitetske institucije za mjeriteljstvo u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, te član 32, u kome se kaže da Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih za njegovu provedbu obavljaju Institut i entitetske institucije za mjeriteljstvo u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
Na osnovu ove nezakonite naredbe, Institut za mjeriteljstvo BiH je licencirao laboratoriju AM da verifikuje uređaje za mjerenje gledanosti tv programa (piplmetre), a ova je onda verifikovala sopstvene uređaje i omogućila samoj sebi, tj. agenciji sa istim imenom da bude jedini eksluzivni mjeritelj gledanosti tv programa u BiH.
Nijedna ozbiljna agencija pod ovakvim uslovima ne želi uopšte da se nadmeće na eventualnom tenderu za istraživača gledanosti u BiH, jer je to suprotno praski zemalja u kojima vrše mjerenja, tako da, ukoliko se sporna naredba ne stavi van snage, omogućava se nesmetano lažiranje rezultata i plasiranje novca “odabranim” medijima.
Sumnjajući u validnost rada AM-a, 6 pravnih lica je prošle godine angažovalo nezavisnog istraživača iz Slovenije, Valicon, koji je u telefonskoj anketi na dva time slota, na bazi 1.000 domaćinstava, uporedio rezultate, i time dokazao da rezultati gledanosti koje dobijamo od AM nisu ni približno slični onim koje je radio Valicon. Pored toga, sedam pravnih lica povelo je postupak kod Konkurencijskog vijeća protiv AM, i dobilo spor u martu ove godine, te je AM, zbog netransparentnog poslovanja, kažnjena sa 30.000 KM, a odgovorno lice sa 5.000 KM, jer nije dostavilo Konkurencijskom vijeću dokumentaciju.
AM ni do danas nije platio kaznu koju mu je izreklo Konkurencijski savjet.
O svemu su upoznati Savjet ministara i Parlament BiH, kao i Tužilaštvo BiH.
Iz televizije Hayat su u nekoliko navrata ukazivali na probleme sa Institutom za metrologiju BiH i AM.
Jednom prilikom, oni su naveli da je za uspon AM-a najviše zaslužan Zijad Džemić, direktor Instituta za metrologiju BiH, koji je, prema rukovodstvu Hayat TV, “toliko uradio za Audience Measurement da bi ovu firmu trebali nazvati njegovim imenom”.
“Džemić je požrtvovano radio za AM, pa čak i kad je to bilo na njegovu sramotu. Sramota je bila kad je Džemić odredio da se mjerenjem gledanosti mora baviti država, Institut za metrologiju, on, iako takvo što ima još jedino u komunističkoj Kini. Još je sramnije bilo kad je Džemić “peoplemeter” (mjerač navika TV gledalaca) proglasio mjeračem vremena. Gore je samo bilo kad je odredio da AM sam kontroliše ispravnost svojih uređaja. Kad je pravno AM-u osigurao posao, Džemić nije stao. Naprotiv, kao da se borio za nagradu najradnika AM-a. Pisao je Džemić TV stanicama i marketinškim agencijama, tražio da ne potpisuju ugovore s MIB-om nego da potpišu s (njegovim) AM-om. Neki su ga poslušali odmah, drugi pod blagim pritiskom, treći, četvrti, peti i ostali su bili natjerani da potpišu ugovore. Da je AM zloupotrijebio dominantan položaj na tržištu potvrdio je i Konkurencijski savjet BiH. Rezultati mjerenja gledanosti počeli su pristizati i vrijeđati zdrav razum. Silne žalbe medija i agencija bile su uzaludne – iza AM-a su, svjesni zaštite koju imaju, uporno odgovarali da je sve baš kako treba. Pa i kada je OBN – TV Ivana Ćalete, sumnjivog i među bh. političarima uticajnog biznismena – ostala bez signala s četiri predajnika i milion gledalaca, a ipak bila gledanija nego prije gubitka signala, u AM-u je, tvrdili su, sve radilo ‘k’o sat’. Vjerovatno je riječ o satu koji je od “peoplemetra” napravio, te potom uštimao sam Zijad Džemić… Da bi sve bilo ‘čisto’, provjere sami svoje uređaje, kako im je to omogućio mnogo spominjani Džemić, i kažu da greške nema.”, naveli su u Hayatu i dodali:
“U svakom slučaju, kako bi to rekli u bezbjednosno-pravosudnim službama, osnovano se u ovom slučaju može sumnjati na povezivanje radi ostvarivanja sumnjive dobiti. Ali nema nikakve sumnje da bi i Zijad Džemić i Savjet ministara morali prestati sramotiti i sebe i sve u državi i poništiti akte koji regulišu mjerenje gledanosti TV stanica u BiH.”
Inače, nedavno su brojne nezakonitosti utvrđene, ali za sankcionisanje skandaloznih poteza direktora Instituta za metrologiju očigledno do danas u Savjetu ministara nije bilo spremnosti.
Informacija o primjedbama na rad tog instituta nije ni prihvaćena, ni odbačena, iako su u njoj potvrđene brojne nezakonitosti čiji je glavni akter direktor Zijad Džemić. Sve tako liči samo na kupovinu vremena, jer iz Savjeta ministara poručuju da im je za konkretnije odluke potrebno i mišljenje Kancelarije za zakonodavstvo i Ministarstva finansija BiH.
“Ono što je možda najvažnije je da se o svim predstavkama, upućenim Savjetu ministara, a koje se odnose na Istitut za mjeriteljstvo BiH i direktora instituta, zatraži izjašnjenje u nekom razumnom roku. Ne znam tačno koji je razumni rok ostavljen za izjašnjenje”, rekao je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Direktor instituta Zijad Džemić ranije je odbio saradnju sa resornim ministarstvom, pa još čudnije zvuči da mu Savjet ministara ostavlja dodatni rok da se izjasni o primjedbama. A one su, po informaciji o kojoj je danas trebalo da se izjasni Savjet ministara, i više nego opravdane. Džemić je, navodi se u informaciji koju je potpisao Mirko Šarović, potpisao čak 38 podzakonskih akata, pravilnika i propisa, a da zato nije pribavio sve potrebne saglasnosti. Među njima je i naredba o mjerilima u zakonskom mjeriteljstvu koja je prouzrokovala potpuni haos na medijskom tržištu. Direktor je sam sebe tada proglasio nadležnim za oblast mjerenja gledanosti, takozvanu piplmetriju, što je na kraju pojedine TV stanice dovelo u povlašćen položaj.
“Prema uvidu u zapisnike sa sjednica Savjeta ministara, podzakonski akti za čije donošenje Institut nema ovlašćenja, propisano zakonom Bosne i Hercegovine, nisu dostavljeni Savjetu ministara na potvrđivanje”, kaže se u saopštenju.
Time su se pokazale opravdanim primjedbe brojnih TV stanica i marketinških agencija, koje su zatražile od Savjeta ministara da nezakonite odluke stavi van snage. Nisu jedini koji su upozorili da je direktor zaobišao sve zakone. Informacija Ministarstva spoljne tregovine potvrdila je da na samovolju direktora Zijada Džemića kontinuirano ukazuju i Federalna Vlada, ali i Republički zavod za standardizaciju i metrologiju iz Banjaluke. Navodi se i da je grupa radnika Instituta iznijela teške optužbe na Džemićev račun.
“Da se neodgovorno odnosi prema sredstvima Instituta, prečesto i neopravdano odsustvuje sa radnog mjesta, izmišlja destinaciju i odlazi nepozvan bez bilo čije kontrole, zapošljava nove, nestručne ljude, da je umiješan u koruptivne afere, od kojih je jedna i afera piplmetar, za koje ‘prljave poslove’ je direktor Instituta ‘dobio dva stana (jedan u Austriji i drugi u Sarajevu)'”, kaže se u informaciji o primjedbama na rad Instituta za metrologiju BiH.
Sve ovo nije bilo dovoljno Savjetu ministara da Zijada Džemića suoči sa poljedicama koje bi morao da snosi zbog kršenja zakona. O konkretnim nalazima ministar Šarović radije još ne bi govorio.
“Pa ne bih o tome, dok to ne bude na Savjetu ministara, možda ne bi bilo ni fer, a ova infromacija je već praktično vlasništvo Savjeta ministara BiH, odnosno Generalnog sekretarijata”, kazao je Šarović.
Ministri su o stanju u Institutu za metrologiju raspravljali na zatvorenom dijelu sjednice, što produbljuje sumnje u transparentnost odluka i namjere da se ozbiljnije pozabave uočenim propustima. Očigledno je da još direktoru bh. instituta, koji ni danas nije htio da odgovori na naša pitanja, gledaju kroz prste, a kao nadređeni direktno su odgovorni da spriječe, što je jasno utvrđeno, njegov neodgovoran rad i nezakonite postupke. Buka