SARAJEVO – Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane.
U zemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.
Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 odsto mliječne masti najskuplji je u BiHi gdje košta 1,40 evra, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 evra, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 evra.
Brašno je takođe najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 evra. Slijedi Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 evra, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje se ova namirnica plaća 0,59 evra.
Šećer je takođe najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 evra, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 evra.
Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 evra, dok je u BiH 2,05 evra, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 evra.
Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 evra. U Srbiji maslac košta 3,23 evra, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 evra.
Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u BiH, ali da se ne koristi skoro nijedan.
“Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstraprofita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar”, kazao je Pašić.
Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima spekulativnih pojava i lažnih nestašica.
“Ako vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 odsto, to znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to je lov u mutnom u korištenju krize”, kaže Pašić, dodajući da potrošači trebaju prijavljivati spekulativne pojave i sumnjive cijene na tržištu.
Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.
“Siguran sam da građani to neće moći podnijeti. Već sada imamo ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove”, rekao je Pašić, napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.
Naglasio je da su u BiH proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.
“Sve vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo poskupila preko 100 posto. Zadnji talas poskupljenja je mlijeko koje je sa marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka od 50 feninga je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 odsto”, rekao je on.
Pašić ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).
“Hrvatska je negdje u koroni uvela diferencirane stope PDV. Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit”, smatra Pašić.
Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.
“Već sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate podmiriti potrošačku korpu”, kazao je Pašić. Anadolija