BANJALUKA, U RS je potrebno zakonski uvesti direktnu obradu štete u obaveznom auto-osiguranju, a ne to propisati samo kao mogućnost, ukoliko se želi izaći u susret osiguranicima, ocijenio je Miroslav Miškić, predsjednik Udruženja društava za osiguranje RS.
Miškić, koji je i direktor “Jahorina osiguranja”, smatra da bi naplata odštete od osiguravajućeg društva kod kojeg je osiguranik sklopio polisu unaprijedilo stanje na tržištu osiguranja od autoodgovornosti opterećenog dugogodišnjom nelojalnom konkurencijom.
Ukupna obračunata premija osiguranja u RS u toku prošle godine povećana je za 8,7 odsto. Kako ocjenjujete te rezultate?
MIŠKIĆ: Ostvareni rast sektora nije iznenađujući s obzirom na penetraciju osiguranja posmatrano kroz nizak iznos premije po glavi stanovnika. Rast ukupne godišnje premije za oko 13 miliona KM je solidan ako znamo kako je prošla godina bila teška. Na to je dobrim dijelom uticao rast u imovinskim osiguranjima, zahvaljujući osiguranju određenih infrastrukturnih projekata.
Životna osiguranja u RS imaju učešće u ukupnom premijskom portfelju od svega 11 odsto, što je najniži nivo u Evropi. Kako to promijeniti?
MIŠKIĆ: Nivo životnog osiguranja će se povećati onda kada građani budu imali veće prihode, a u ovoj fazi, generalno gledano u regionu, postoji trend stagniranja tih polisa. Međutim, čak i u teškim vremenima postoji sloj građana koji to vide kao ulaganje u budućnost i sigurnost i zbog toga je u
RS prošle godine ukupna premija životnih osiguranja porasla sa 15,7 na 18 miliona KM. Možda bi se moglo više prodati grupnih polisa životnih osiguranja ukoliko bi Vlada RS, po prijedlogu Udruženja društava za osiguranje, uvela poreske olakšice. Međutim, teško je očekivati pozitivan odziv Vlade znajući da se budžeti slabije pune. Ipak, vjerujem da će u narednom periodu morati doći do poreskih olakšica, kako kod pravnih tako i kod fizičkih lica, kako bi se pospješila životna osiguranja i štednja, a time i obezbijedila adekvatna zaštita za postojeći penzijski sistem koji je, očigledno, u problemima.
Na tržištu je primjetan rad takozvanih odštetnih centara, koji zarađuju na građanima kao posrednici u naplati štete u stvarima koje su zakonom regulisane. Može li biti suzbijena ta pojava koja narušava tržište?
MIŠKIĆ: To je manjkavost registracionih propisa gdje svako može da registruje šta god hoće, a da se pritom ne uvažava postojeća regulativa. U pravu ste kad kažete da je zakon propisao načine i rokove isplate odštete i stoga građani nemaju nikakve potrebe da žure i momentalno daju punomoć i odštetnim centrima kako bi oni tobože u ime njih naplatili štetu, s obzirom na to da zastara slučaja za treća lica nije tri dana, kao što se misli, već tri godine. Oštećeni osiguranici, dakle, imaju dovoljno vremena da ostvare svoje pravo na odštetu u redovnom postupku kroz podnošenje zahtjeva direktno društvima, a ne da im ti centri bez razloga uzimaju naknadu. Agencija za osiguranje RS je već reagovala na takve pojave i vjerujem da ti subjekti nemaju perspektivu.
Ekonomskom politikom RS za 2103. planirana je liberalizacija cijena obaveznog auto-osiguranja, što je proces koji nosi svoje prednosti, ali i određene opasnosti. Kakav bi, po Vama, bio najbolji model liberalizacije?
MIŠKIĆ: To je kompleksna tema zbog čega vjerujem da će proći još dosta vremena dok se liberalizacija na ovom području ne implementira u svom izvornom pozitivnom obliku. Međutim, kako je tržište u problemima neki misle da će to donijeti poboljšanje u gorućem problemu koji se tiče auto-osiguranja. Iskustva razvijenijih tržišta koja su ušla u liberalizaciju, kao što su Grčka i Austrija, pokazuju da je dobar dio društava nestao sa tržišta. U zabludi su oni koji misle da bi liberalizacija značila da se polise prodaju po cijeni kako kome padne napamet, jer tu do izražaja moraju doći aktuarska načela pri čemu osiguravajuće društvo u svakom momentu mora biti sposobno da plati sve preuzete rizike i eventualne štetne događaje. Ako se pravilno pristupi izračunu, polazne osnove neće biti iste za sva društva, a onda ćemo opet doći u situaciju da će oni koji su po izračunu prinuđeni da ponude višu cijenu nastojati da je spuste na nelegalan način. Upravo je za ovu sedmicu u saradnji sa Agencijom za osiguranje RS zakazana sjednica Udruženja na kojoj će nam Svjetska banka prezentovati projekat liberalizacije, nakon čega će održati sastanke sa svim društvima pojedinačno. To je proces koji bi, prema mišljenju Agencije, trebalo da se završi do polovine godine, a paralelno sa tim će ići i izrada novog zakona o obaveznom osiguranju od autoodgovornosti.
Da li bi tim zakonom trebalo propisati direktnu obradu štete, odnosno naplatu odštete od društva kod kojeg je osiguranik sklopio polisu, kako je to i bilo u bivšoj Jugoslaviji? Zbog čega osiguravajuća društva do sada nisu međusobno sklopila takve sporazume?
MIŠKIĆ: To je ključno pitanje iz koga je očigledno da je prisutan manjak povjerenja između društava za osiguranje. Bilo je pokušaja, kao i prijedloga na sjednicama Udruženja, i lično sa moje strane, da se sa direktnom naplatom počne barem do iznosa prosječne štete na tržištu od 3.300 KM, ali to nikad nije prošlo. Zbog toga ispaštaju klijenti, jer bi bilo logično da osiguranik tamo gdje je uplatio premiju ide i naplatiti štetu. Kao direktor društva i profesionalac ću se radovati ako novi zakon bude propisao kao obavezno novo rješenje, ali ako to bude samo zakonska mogućnost ostavljena na volju društvu, onda od toga neće biti ništa. To pitanje će praktično pokazati ko je profesionalac i poslu pristupa odgovorno i servisira svoje osiguranike od prezentovanja ponude, zaključenja polise do isplate štete, a ne samo pri uzimanju premije. Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Gospodine Miškiću,
Na tržištu je primjetan rad takozvanih odštetnih centara, koji zarađuju na građanima kao posrednici u naplati štete u stvarima koje su zakonom regulisane. Može li biti suzbijena ta pojava koja narušava tržište?
Na ovo pitanje novinara ”Capital-a”, prvo treba da uredite kada pošaljete predlog za vansudsko poravnanje, da sastavni dio svega toga bude i zapisnik o procjeni štete, kao i takstativno nabrojani svi dijelo, materijal, radna snaga i drugi troškovi u vezi naknade štete, da osiguranik u šetnom događaju zna šta ste mu poslali za naplatu, a ne šaljete samo fiksni iznos bez ikakvog obrazloženja i računa. A, narod kao narod, više ne vjeruje nikome, nema para da plati advokate i PRISTANE NA BILO ŠTA”DAJ ŠTA DAŠ”, a vi u oblasti obaveznog osiguranja to obilato koristite u 99,99% slučajeva.
Pitam Vas lično da li je ”Jahorina osiguranje” i u koliko slučajeva isplatila nematerijalnu štetu, recimo za pretrpljen fizički bol?
Tako, da je sreća da imaju i treba da imaju na tržištu ovi posrednici, sa kojima malo teže prolazite, jer ljudi su malo bolje upućeniji i sa njima u postupku morate više da isplatite šteta, zato me ne čudi što se borite protiv ovakvih firmi da ih nema na tržišti.
Znam da i oni ”'dobro deru” oštećene osiguranike, a ima ih čak koji nikada i ne naplate od ovakvih prevaranata, iako takvi naplate od osiguranja.