BANJALUKA, Pitanje adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU nije crno-bijelo. Niti je potpuno tačna ocjena da ne valja ništa, niti je tačna ocjena da je odlično, kaže ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Da li je adaptacija SSP-a dobro ispregovarana, odnosno da li je štetna za domaću privredu, a posebno poljoprivredni sektor?
ŠAROVIĆ: Ne bih mogao reći da je štetna, rekao bih da vjerovatno nije sjajna, ako mogu da iznesem tu ocjenu. Problem je što je SSP na neki način postao političko pitanje, a manje se razgovara o elementima unutar njega, odnosno o tome šta smo eventualno dobili, a šta izgubili. Nije moguće da u pregovorima sve dobijete. Pitanje je šta preteže u tome. To je pitanje za struku, ali ovih dana je takva atmosfera da nema prostora za stručno razmišljanje. U svakom slučaju, kako sada stvari stoje, male su šanse za prihvatanje adaptacije SSP-a, ali za takvo nešto moraćemo trpjeti posljedice i evropski put će biti vjerovatno zaustavljen.
Predstavnici RS u pregovaračkom timu BiH konstantno su upozoravali na to da je predloženi model adaptacije štetan za privredu i poljoprivredu Srpske. Kako to komentarišete i zbog čega su se svi oglušili o ta upozorenja?
ŠAROVIĆ: Samo su djelimično u pravu. Najmanje dva sektora će biti ugrožena, ali ima i onih koji će reći da je SSP u redu. To će se loše odraziti na mljekarski sektor u jednom dijelu, ali ne u potpunosti. U zemlju će u prvoj godini moći da uđe kvota od 5.000 tona mlijeka bez carina. Loše će se odraziti i na prerađevine od mesa, ali ne i na uvoz mesa, jer ga i sada uvozimo na desetine tona bez carina. To su dva najjača sektora i potpuno je jasno da bi oni trpjeli ako bi ovakav model adaptacije SSP-a bio prihvaćen. S druge strane, u ovakvom sporazumu sigurno bih pozitivnu ocjenu dao dijelu koji se odnosi na ribarski sektor, jer su dobili mogućnost da bez carina izvoze nekoliko vrsta pastrmke i šarana, što je za njih veoma značajno. Vjerovatno su zadovoljni i proizvođači vina, jer će imati mogućnost da gotovo sve količine izvezu u Hrvatsku i druge zemlje. Djelimično će biti zadovoljna šećerana koja će imati mogućnost izvoza 1.200 tona šećera i sigurno će biti zadovoljni povrtari i voćari, jer će ponovo biti uvedene privilegovane autonomne trgovinske mjere, odnosno postojaće mogućnost da bez carina izvezemo neograničene količine voća i povrća ako ga imamo. Znači, pitanje adaptacije SSP-a nije crno-bijelo. Niti je potpuno tačna ocjena da ne valja ništa, niti je tačna ocjena da je odlično. Ali, kod nas će se najčešće čuti isključivi stavovi.
Ko će, dakle, biti ugrožen ako bi predložena adaptacija SSP-a bila prihvaćena?
ŠAROVIĆ: Biće ugrožen mljekarski sektor u BiH, da posebno ne govorimo o RS i FBiH, jer sada ne možemo da mjerimo ko više, a ko manje u jednom ili drugom entitetu. Biće ugroženi i prerađivači u mesnoj industriji, jer će biti veća konkurencija.
Da li će SSP biti adaptiran, s obzirom na to da se tome, uvažavajući stav Vlade RS, usprotivio član Predsjedništva BiH iz RS Mladen Ivanić?
ŠAROVIĆ: Ne znam kada će biti stečeni uslovi za to. To nije u nadležnosti Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, već pitanje za Predsjedništvo. Oni su utvrdili pregovarački tim i platformu na kojoj je pregovarački tim radio. Kada će i da li će prilagođavanje SSP-a u ovoj godini uopšte doći na dnevni red, ne znam. Mnogo je faktora koji na to utiču, ali u svakom slučaju, dok god ovo pitanje na neki način ne bude zatvoreno, vjerovatno će naš evropski put biti zaustavljen. Dobra stvar je što je ovo pitanje ostalo otvoreno i što ga nismo potpuno eliminisali. Dakle, postoji šansa da se na neki način pokuša naći kompromis kroz unutrašnji dogovor. Ako se to ne desi, Brisel će nam vjerovatno reći: “Dobro, do viđenja, javite nam se u neko drugo vrijeme”. Vjerovatno će se nivo saradnje o ovom pitanju svesti na marginalne ljude iz Brisela i to tako funkcioniše. Oni ne insistiraju da mi prihvatimo SSP. Što se njih tiče, sve je po principu uzmi ili ostavi i uopšte neće vršiti pritisak na nas kada je riječ o adaptaciji.
Da li je BiH u krizi, jer je popis još više poremetio odnose od adaptacije SSP-a?
ŠAROVIĆ: Jeste, sigurno. U krizi su procesi u zemlji. Bliže se lokalni izbori i atmosfera je takva da je teško rješavati stvari. Popis je bio okidač i mislim da je BiH nanesena velika šteta odlukom direktora Agencije za statistiku BiH Velimira Jukića. Mislim da je nanio neprocjenjivu štetu, poremetio odnose i uveo zemlju u krizu, čiji su dometi i posljedice još nepoznati. Teško da iko to može predvidjeti. Pametnije je bilo da smo pitanje popisa rješavali dogovorom, jer se samo tako može ostvariti uspjeh. Rezultati popisa su nekredibilni i neće ga prihvatiti institucije RS, ni srpski predstavnici u institucijama BiH.
Kako ocjenjujete saradnju sa Vladom RS?
ŠAROVIĆ: Naravno da sarađujem sa Vladom RS. Da budem precizniji, sarađujem sa ministarstvima nadležnim za određene oblasti i mi se naslanjamo jedni na druge. Ne slažemo se o određenim pitanjima, ali bože moj.
Zabrana uvoza zbog bolesti
Da li je još na snazi zabrana uvoza mesa i stoke iz Srbije, Makedonije i Bugarske zbog bolesti kvrgave kože goveda?
ŠAROVIĆ: Ta bolest je zahvatila Bugarsku, Tursku, Grčku, Makedoniju i početkom jula jug Srbije. Pojavili su se i prvi slučajevi u Šapcu i to je bio alarm za nas da zabranimo uvoz, što je i naša obaveza. Preduzimamo mjere zajedno sa institucijama na entitetskom i nižem nivou kako bismo spriječili da bolest pređe granicu BiH, jer ako pređe, imaćemo velike posljedice i biće zabranjen izvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH, a vjerovatno i mlijeka. Glas Srpske