Mira Potkonjak: Povjerenje investitora zavisi i od pravosuđa

BANJALUKA, Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) RS započela je razgovore sa predstavnicima svih učesnika na tržištu hartija od vrijednosti RS kako bi pronašli način da se tržištu obezbijedi jasna perspektiva i na taj način vrati povjerenje investitora, kazala je Mira Potkonjak, novi predsjednik KHOV.

Ona smatra da je odgovornost KHOV, kao regulatora, veoma značajna, ali da vraćanje povjerenja investitora i efikasno funkcionisanje tržišta kapitala zavisi i od niza drugih faktora i institucija. U tom cilju, kako navodi, planiraju uspostaviti čvršću saradnju sa istražnim i pravosudnim organima.

 Izabrani ste za novog predsjednika KHOV RS u situaciji kada je tržište kapitala opterećeno dugogodišnjom krizom likvidnosti. Vidite li prostor za iskorak tržišta?

POTKONJAK: Komisija je kolektivni organ, sastavljen od predsjednika, zamjenika predsjednika i tri člana, koji odluke donosi većinom glasova. Tako što god se na tržištu hartija od vrijednosti preduzima u okviru nadležnosti Komisije, rezultat je zajedničkog rada svih članova, uključujući i zaposlene.
Tačno je da se svjetska ekonomska kriza odrazila i na naše tržište kapitala, a ništa bolja situacija nije ni na tržištima u regionu. Odgovornost Komisije, kao regulatora, veoma je značajna, međutim, vraćanje povjerenja investitora zavisi i od niza drugih faktora. Odgovornost regulatora je da u skladu sa zakonskim ovlaštenjima uredi javnu ponudu i promet hartija od vrijednosti, te vrši nadzor nad učesnicima na tržištu u cilju zaštite interesa investitora. Prilikom donošenja odluke o investiranju, investitorima je bitno koliko nadležni organi emitenta primjenjuju dobre prakse korporativnog upravljanja, kako komuniciraju sa akcionarima, koliko su dostupne potrebne informacije, te na koji način su njihova prava iz hartija zaštićena.To što će se neko društvo povući sa berze, ne znači i da će bolje poslovati.

Da li je obezbijeđena odgovarajuća zaštita investitora?
POTKONJAK: Kod nas još nije formirana adekvatna sudska praksa u ovoj oblasti. Naime, iako Zakon o privrednim društvima obezbjeđuje odgovarajuću zaštitu koja je u skladu sa direktivama EU, akcionari izbjegavaju da zaštitu svojih prava traže na sudu, pravdajući to sporošću sudova i visokim troškovima. Kako bismo vratili povjerenje investitora, nastavićemo da radimo na usklađivanju naše regulative sa pravom EU kako bismo omogućili slobodno kretanje kapitala i postali dio jedinstvenog tržišta. Takođe, u fazi pripreme su odgovarajuće zajedničke aktivnosti na organizovanju obrazovnih seminara i edukativnih aktivnosti sa istražnim, sudskim organima i tužilaštvom kako bi se, između ostalog, obezbijedila čvršća saradnja sa tim organima, jer efikasno funkcionisanje tržišta kapitala u znatnoj mjeri zavisi i od drugih institucija.

Kako podstaći rast prometa na Banjalučkoj berzi?
POTKONJAK: Pitanje prometa na bilo kojoj berzi nije pitanje samo regulatornog okvira i efikasnosti zaštite interesa investitora, već prije svega kvaliteta tržišnog materijala. Čini se da domaći emitenti nisu u dovoljnoj mjeri iskoristili mogućnosti da posredstvom tržišta kapitala predstave i sopstvene poslovne planove i očekivanja u budućnosti. Iako je na ovom planu Banjalučka berza pa i Komisija imala brojne aktivnosti, radi se o procesu koji će tražiti određeno vrijeme jer se usvajanje korporativne kulture ne dešava brzo, naročito ne u uslovima nedovršene tranzicije i relativno malog tržišta.

Da li je dobra praksa da sve više otvorenih akcionarskih društava ide u proces zatvaranja i prelaska u društva sa ograničenom odgovornošću?
POTKONJAK: Moramo da imamo u vidu da su skoro sve akcije kojim se trguje na našoj berzi u stvari akcije koje su emitovane u procesu privatizacije, koje su na berzu uvrštene po “sili zakona”. Tako je na berzi uvršteno preko 800 akcija privrednih društava. U proteklih 10 godina ta privredna društva susretala su se sa nizom problema. Bilo je tu sumnjivih privatizacija, društva su zaduživana, imovina devastirana ili sumnjivim ugovorima izvučena iz društava, pokrenuti stečajni postupci. Takvi emitenti ne ispunjavaju uslove za trgovanje na berzi, a što potvrđuje slab interes za kupovinu tih akcija. Promjena oblika organizovanja akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovrnošću, kao jedna od mogućnosti odlaska sa berze, propisana je Zakonom o privrednim društvima. Takva mogućnost postojala je i u skladu sa ranije važećim zakonom o preduzećima. Odluku o promjeni oblika organizovanja akcionarskog društva donosi skupština akcionara.Odgovornost Komisije je veoma značajna, međutim, vraćanje povjerenja investitora zavisi i od niza drugih faktora i institucija.

Da li su prednosti te zakonske mogućnosti zaista veće od mana koje se prije svega tiču ugrožavanja prava malih akcionara?
POTKONJAK: Prema odredbi člana 435 Zakona o privrednim društvima, nesaglasni akcionar ima pravo da traži od društva da otkupi njegove akcije. U suštini, izlazak na berzu po normalnom toku stvari treba da je interes privrednog društva i njegovih akcionara. Interes društva je da se prezentuje na berzi i da dobije mogućnost lakšeg i, prije svega, jeftinijeg finansiranja svog razvoja na tržištu kapitala. Naravno, da bi se ovakve koristi ostvarile, postoje određena pravila koja se moraju poštovati, ali što je još važnije, emitenti moraju da obezbijede odgovarajuću perspektivu potencijalnim i postojećim akcionarima. Činjenica da će se neko društvo povući sa berze ne znači da će bolje poslovati. Naprotiv, takvim postupkom sužava mogućnosti finansiranja sopstvenih poslovnih aktivnosti, mogućnosti promocije na brojnim drugim berzama sa kojima Banjalučka berza već ima potpisane ugovore o razmjeni informacija, čak i jednostavnijeg ulaska u aranžmane sa poslovnim partnerima, pa čak i bankama. Nezavisne novine