BANJALUKA, Ministarstvo finansija Republike Srpske /RS/ nije saglasno sa načinom obračuna uvećanja deficita republičkog budžeta za 105 miliona KM koji je naveden u reviziji budžetskih korisnika i konsolidovanog izvještaja Budžeta RS za prethodnu godinu, jer nema osnova da se deficit prikaže u iznosu od 772 miliona KM.
Pomoćnik ministra za računovodstvo i reviziju Duško Šnjegota rekao je da u revizorskom izvještaju nema neevidentiranih iznosa, odnosno prikrivanja informacija od strane Vlade, ali da ne postoji slaganje o tome da li je navedeni iznos trebalo da utiče na kumulativni saldo budžetskog deficita.
“Ministarstvo finansija stoji na stanovištu da nije bilo osnova niti načina da se deficit poveća za 105 miliona KM i to je razlika u načinu prikazivanja konačnog efekta, ali nikako u smislu prikrivanja bilo kakvih informacija”, rekao je Šnjegota.
On je naglasio da budžetski deficit znači ne samo da su se raspoloživa sredstva trošila za tekuće troškove nego i za kapitalne investicije, u šta ulazi i sva infrastruktura koju Vlada izgradi, te da se u slučaju neslaganja o spornih 105 miliona KM ne radi o nepokrivenom budžetskom deficitu.
“Ako imamo kumulativni deficit, bez obzira da li je to 667 ili 772 miliona maraka, to nisu sredstva koja su trajno potrošena samo sa aspekta finansiranja tekućih budžetskih rashoda”, rekao je Šnjegota.
Prema njegovim riječima, od navedenih 105 miliona 90 odsto predstavljaju sredstva povučena sa eskrou računa sredstava ostvarenih privatizacijom, ali tih 90 odsto nije ušlo u obračun deficita, jer u vrijeme kada je privatizacija izvršena tada ostvareni priliv nije bio uključen u obračun budžetskog suficita.
Šnjegota je istakao da bi RS, da je u momentu kada je dobila ovaj novac na raspolaganje, ta sredstva uključila u budžet, iskazala suficit od preko milijardu maraka, dodajući da taj suficit nije iskazan na osnovu preporuka Međunarodnog monetarnog fonda, zbog čega se ni njihov utrošak nije planirao kroz budžet.
“Tehnički gledano, mogli smo uzeti sve iznose koji odražavaju trošenje sredstava privatizacije i planirati ih u budžetu, ali bi sa aspekta kumulativnog deficita efekat i dalje bio nula jer imamo realne izvore na prihodovnoj strani koja nikad nije prikazana u budžetu”, naglasio je Šnjegota.
On je pojasnio da bi u tom slučaju obim budžeta u budžetskoj godini bio viši, ali da bi rezultat bio isti kao što je prikazan u Vladinom izvještaju, zbog čega nije osnovana tvrdnja da je kumulativni deficit 772 miliona KM.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo je prihvatilo primjedbu za 14 miliona KM za borački dodatak, uz napomenu da je borački dodatak za 2009. godinu isplaćen u 2010, a za prethodnu u ovoj godini, što je prikazano na teret budžeta za naredne godine.
Komentarišući čestu primjenu realokacija za pokrivanje budžetskih prekoračenja, Šnjegota je rekao da one nisu nezakonita mjera, ali da predstavljaju pokazatelj lošeg planiranja sredstava, dodajući da je tokom prethodne godine ta mjera zbog finansijskih problema bila u primjeni u svim zemljama Evrope.
On je rekao da Glavna služba nije uvažila nijednu od suštinskih primjedbi Ministarstva koje su davane i na izvještaj za 2009. godinu, jer deficit od 105 miliona nije nastao samo u 2010. godini i da je oko 40 miliona nastalo u 2009. godini.
“Ni tada te primjedbe nisu uvažene, bez ijednog argumenta zašto nismo u pravu, i pozivam glavnog revizora da nam kaže gdje su pronašli model izvještavanja na osnovu kojeg bi bilo moguće povećati kumulativni deficit za 105 miliona”, naglasio je Šnjegota.
On je istakao da bi, ukoliko su primjedbe Ministarstva osnovane, mišljenje revizora trebalo da bude pozitivno, jer je ključni razlog za rezervu navedenih 105 miliona KM.
“Ostaje problem bilansnog karaktera kako da dođemo do kompromisa da tih 105 miliona bude tretirano na način kako mi smatramo da treba ili na način kako smatra Glavna služba za reviziju”, naglasio je Šnjegota.
On je rekao da je to moguće uraditi tako što bi se na jednoj strani povećao deficit, a da se sa druge strane prikažu obaveze RS.
Govoreći o preporukama MMF-a, Šnjegota je rekao da je zbog metodologije obračuna koju je ova institucija primjenjivala bilo neslaganja sve dok se ove godine metodologija RS nije uskladila sa njom.
“Od 2011. godine ne očekujem bilo kakve razlike između računice koju će imati MMF i onoga što će biti prikazano na bilansima Vlade RS, ali dosadašnja nepodudaranja ne treba shvatiti kao velike propuste”, objasnio je Šnjegota.
Pomoćnik ministra za javna ulaganja Radmila Mihić rekla je da Ministarstvo nije saglasno sa konceptom prikazivanja uvećanja deficita od strane Glavne službe za reviziju, ali da to ne znači da Ministarstvo nije obavezno da provede revizorske preporuke.
“Podrazumijeva se da ćemo poštovati Zakon o Glavnoj službi za reviziju javnog sektora, ali to što se profesionalno razmimoilazimo znači da će biti teškoća, jer ne znamo odgovarajuće računovodstvene operacije kojima bismo realizovali to što su nam naložili”, rekla je Mihićeva.
Ona je naglasila da ne znači neizmirena dugovanja niti manjak određenih sredstava, već činjenicu da su određene obaveze izmirene iz rezervnih, a ne iz redovnih budžetskih prihoda za tekuću godinu.
Mihićeva je dodala da kumulativni deficit čine i javne investicije, kapitalna ulaganja i otplata unutrašnjeg i ino duga, što se skuplja godinama.
“Mi smo novac davali da bismo povećali bilans imovine RS. Kad bismo analizi bilansa uspjeha dodali i analizu bilansa stanja vidjeli bismo da je imovina RS zahvaljujuću i ovim investicijama koje čine deficit povećana za odgovarajuću vrijednost. Za sada se gleda samo bilans uspjeha”, naglasila je Mihićeva.
U Banjaluci su juče predstavljeni rezultati revizije budžetskih korisnika i konsolidovanog izvještaja Budžeta RS za prethodnu godinu prema kojima ukupni kumulativni deficit RS za 2010. godinu iznosi 1,111 milijardi KM, što je za 105 miliona maraka više u odnosu na Konsolidovani izvještaj Vlade RS za ovaj period.
Prema rezultatima revizije provedene od 1. januara do 31. avgusta ove godine, ukupan budžetski deficit u 2010. godini iznosio je 731,47 miliona KM, dok je deficit u konsolidovanom izvještaju Vlade iznosio 666,67 miliona. Srna
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
u predmetnom revizorskom izvjestaju, glavna sluzba za reviziju je posebno izdvojila da je ministarstvo finansija poslalo glavnoj sluzbi revizije preporuku da kumulativni izvjestaj o izvrsenju budzeta treba da dobije pozitivnu ocjenu, iako je jasno svima da je izvjestaj realno negativan, a da ceko misljenjem sa rezervom cuva svoju kozu.
cekamo cekinu reakciju.
Snjegota, inace student generacije (kao i svi koji su bar jednom prosli ulazna vrata fakulteta poslovne ekonomije gigamegatrenda) hoce da pokaze svima da je doktorirao ekonomiju na gigamegatrendu, za sada mu to dobro ide izjavama tipa:
“Ako imamo kumulativni deficit, bez obzira da li je to 667 ili 772 miliona maraka, to nisu sredstva koja su trajno potrošena samo sa aspekta finansiranja tekućih budžetskih rashoda”, rekao je Šnjegota…
Inace pandan ovoj izjavi je poznata izjava: da to nije radioaktivno, to je malo radioaktivno..
a ovde zatim priznaje da je deficit veci nego iskazan (zbunio se, ko prizna pola mu se prasta):
On je rekao da Glavna služba nije uvažila nijednu od suštinskih primjedbi Ministarstva koje su davane i na izvještaj za 2009. godinu, jer deficit od 105 miliona nije nastao samo u 2010. godini i da je oko 40 miliona nastalo u 2009. godini.
ovde navodi kako i gdje pripisati 105 miliona dodatnog deficita, da kad glup narod bude citao izvjestaj ne vidi ovih mizernih stotinjak miliona..
jos jedan student generacije sa gigamegatrenda izjavljauje:
Podrazumijeva se da ćemo poštovati Zakon o Glavnoj službi za reviziju javnog sektora, ali to što se profesionalno razmimoilazimo znači da će biti teškoća, jer ne znamo odgovarajuće računovodstvene operacije kojima bismo realizovali to što su nam naložili”, rekla je Mihićeva.
mihiceva hoce da kaze da je potrosenih 105 miliona KM “profesionalno razmimoilazenje”..
Inace, ovaj izraz je izmislila upravo ona za vrijeme studija na megatrendu i za to dobila pocasni doktorat..
Ipak iz gigamegatrenda javljaju da ozbiljno razmisljaju da mihicevoj dodijele i 2. pocasni doktorat jer je zasluzila to svojom izjavom:
“Ona je naglasila da ne znači neizmirena dugovanja niti manjak određenih sredstava, već činjenicu da su određene obaveze izmirene iz rezervnih, a ne iz redovnih budžetskih prihoda za tekuću godinu.”