ZAGREB, U zadnjih 20 godina Hrvatska je ukupno potrošila 28 milijardi kuna (3,74 milijardi evra) iz državnog budžeta na sanacije i pomoć brodogradilištima.
To je prosječno 1,4 milijarde kuna godišnje. Hrvatski građani moraće u narednih pet godina za brodogradnju potrošiti još dodatnih 2,5 milijarde kuna (334 miliona evra).
Prema podacima ministarstva privrede, konačni iznos od 30,5 milijardi kuna (4,078 milijardi evra), bio bi za milijardu kuna manji da je HDZ-ova vlada Jadranke Kosor sredinom 2011. godine krenula da raščišćava situaciju. Po riječima ministra privrede i prvog vicepremijera Radimira Čačića s jučeranjeg predstavljanja podataka o brodogradnji, od 30. juna 2011. do dolaska na vlast Kukuriku koalicije nije napravljeno apsolutno ništa.
Niko nije bio spreman rješavati sporna pitanja i preuzeti odgovornost, nisu riješeni sporovi oko imovinsko-pravnih pitanja, pomorskog dobra, a ministarstvo finansija nije napravilo upis imovine ni preuzimanje dugova, rekao je Čačić, ističući da je od tih 30,5 milijardi kuna “mnogo toga završilo u privatnim džepovima”.
U toku je proces privatizacije brodogradilišta u kojima je Hrvatska imala većinsko vlasničko učešće. Za brodogradilište Brodotrogir iz Trogira prihvaćena je ponuda Kermas energije biznismena Danka Končara i s njim kreću pregovori oko definisanja stavki ugovora. Kad iz Brisela stigne pismena potvrda da je s kupoprodajnim ugovorom za Brodosplit sve u redu, on će biti potpisan sa samoborskom kompanijom DIV-om. Iako je protiv njenog direktora Tomislava Debeljaka podignuta optužnica zbog varanja države na porezima na plate, ona ne bi trebala uticati na proces kupovine.
Krenula je i prva faza privatizacije pulskog brodogradilišta Uljanik u kojoj zaposleni po povoljnim uslovima imaju mogućnost da od države otkupe akcije i to najmanje 39 odsto osnovnog kapitala. U drugoj fazi privatizacije Uljanika biće upućen javni poziv zainteresovanima za dokapitalizaciju, nakon čega bi Uljanik trebalo da preda ponudu za kupovinu riječkog brodogradilišta “3. maj”.
Uljanik jedini posluje bez gubitaka i već je djelimični vlasnik riječkog brodogradilišta “Viktor Lenac”, a kad uđe u vlasničku strukturu “3. maja” stvoriće se klaster sjevernojadranskih brodogradilišta. Jedino brodogradilište koje je otišlo u stečaj je ono u Kraljevici čijih je 450 zaposlenih dobilo zaostale plate i otpremnine po sporazumu s vladom. Primjer tog brodogradilišta ilustruje i situaciju prevelikog broja zaposlenih jer je od rečenih 450 zaposlenih bilo samo sedam zavarivača, od kojih su samo dva imala potrebnu licencu. Tanjug