SARAJEVO, Izvršna vlast, prvenstveno Ministarstvo finansija i trezora BiH, vrši pritisak na revizore i umjesto da uvode red i finansijsku disciplinu – proizvode nered.
Tvrdi ovo glavni državni revizor Milenko Šego, koji najavljuje i tužbu protiv ministra finansija BiH Dragana Vrankića zbog kršenja Zakona o reviziji prilikom određivanja plata revizorima. Šego kaže da su Ministarstvu finansija predložili oko 60 zakonskih i podzakonskih akata da se uredi oblast javne potrošnje, ali da se to nikada nije desilo. Za trošenje u Kancelariji za reviziju i kupovinu tri automobila Šego kaže da je to dobra nabavka, te da se i drugi mogu ugledati na njih.
U kojoj je fazi revizija poslovanja bh. institucija za ovu godinu?
ŠEGO: Finalizirana je revizija za 2008. godinu i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatrao je 59 izvješća za tu godinu. Objavljeno je i konsolidirano izvješće. Ovo je dobar pokazatelj jer ranije nije bio slučaj da se izvješća u parlamentu razmatraju u istoj godini kada su objavljena i obično je to bilo znatno kasnije. Revizija za 2009. godinu je u tijeku, timovi su na terenu i to je prethodna revizija u kojoj se prvenstveno posmatraju preporuke iz prethodnog izvješća i njihova primjena. Sve teče prema planu i izvješća bi trebalo da budu objavljena polovinom godine. Biće i nekih specijalnih revizija, a planirane su dvije ili tri revizije učinka. Raspisaćemo i natječaj za prijem osam novih revizora i za tri mjeseca ćemo to završiti. Do kraja ove godine biće objavljeno izvješće o reviziji učinka na temu “Javne nabavke kancelarijskog materijala u institucijama BiH”. Naravno, o svim izvješćima koja nisu objavljena, niti o prethodnoj reviziji ne možemo javno govoriti.
Finansijski izvještaji pokazali su da su ove godine povećani troškovi i u Kancelariji za reviziju. Zašto?
ŠEGO: Troškovi su u skladu sa planiranim proračunom, došlo je do povećanja broja zaposlenih i nije bilo nekih značajnijih izdataka.
A kupovina tri automobila u godini krize? Da li je u redu da revizori upozoravaju druge, a sami previše troše?
ŠEGO: Jeste, kao što ste ranije i napisali kupili smo tri pasata i sredstva za to su bila u proračunu. Ispoštovali smo proceduru o javnim nabavkama, prodata su tri rabljena automobila stara četiri godine i kupili nova. Mislim da smo jako dobro prošli u toj nabavci i postigli dobru cijenu od 55.000 maraka. Eto, dobro ste to povezali sa drugim institucijama i mogle bi da slijede ovakav primjer nabavke.
Znači, sve što je planirano budžetom nije nikakav problem bez obzira na trošak?
ŠEGO: Našim klijentima stalno sugeriramo da moraju biti jasno definirani ciljevi. Moraju se imati i komparirati programi rada, izvješća o radu i revizorska izvješća. Bez toga nema kvalitetnog poslovanja. Mi u reviziji imamo jasno definirane ciljeve.
Na nedavne inicijative o izmjeni Zakona o reviziji kazali ste da su miješanje u rad revizora i ugrožavanje nezavisnosti?
ŠEGO: Vjerujem da su zastupnici imali dobru namjeru kroz tu inicijativu da bi uozbiljili one koji troše javna sredstva, ali način na koji je to predloženo bio bi suprotan međunarodnim standardima i izgubili bismo status članice međunarodnih asocijacija. S druge strane, postoji u ostaloj zakonskoj regulativi mnogo načina da se odgovorni sankcionišu ako je to bio cilj poslanicima. Postoje takve mogućnosti u zakonima o državnoj službi, radu, te financiranju institucija. Dosad nismo vidjeli da je iko pokrenuo pitanje odgovornosti, a moglo se.
Koliko su revizori nezavisni?
ŠEGO: Zakonima i međunarodnim standardima pokušava se osigurati potpuna nezavisnost. Uvijek postoji opasnost pritisaka, prije svega izvršne vlasti.
Zašto stalno potencirate izvršnu vlast kad vas parlament bira i kontroliše vaš rad?
ŠEGO: Izbor i imenovanje državnih revizora putem Parlamentarne skupštine je najveći stupanj i standard transparentnosti i demokracije.
Najsvježiji primjer pritisaka izvršne vlasti je primjena Zakona o plaćama, gdje je praktično ugrožena financijska neovisnost jer su Ured za reviziju obuhvatili ovim zakonom ignorirajući Zakon o reviziji koji je lex specialis. To je očito kršenje Zakona o reviziji u Ministarstvu financija i trezora BiH. Mi bismo isto reagirali i da su nam plate primjenom ovog zakona povećane, a ne umanjene kao sada.
Zašto ne tužite ministra finansija Dragana Vrankića ako krši zakon?
ŠEGO: Tužiću. Sad je u toku upravni spor koji smo odavno pokrenuli.
Zamjenik ministra Fuad Kasumović kazao je da je stavljanje svih pod isti zakon o platama, pa i revizora, uvođenje reda?
ŠEGO: Nažalost, to je izjava čelnika Ministarstva od kojeg se najviše očekuje na postupanju po revizorskim izvješćima i, umjesto da zasuče rukave i generira red, to ministarstvo tapka u mjestu. Iz te se izjave vidi da najviši zvaničnici izvršne vlasti ne znaju ili ne žele odrediti naspram revizije kao profesije jer je preduvjet njena neovisnost koja se temelji na tri stuba: organizacijskom, funkcionalnom i financijskom. Izjava da niko ne može biti izvan zakona je apsurdna jer je revizija utemeljena zakonom i radi po Zakonu o reviziji. Predložili smo tom ministarstvu još u 2008. godini da je potrebno napraviti šezdesetak zakonskih i podzakonskih akata kako bi se oblast javne potrošnje učinila transparentnijom. Tu bi Ministarstvo i Vijeće ministara trebali odigrati ključnu ulogu i uvoditi red, a ne derogirati zakon koji je lex specialis i uvoditi nered.
Udaranje po džepu
U parlamentu postoji inicijativa da se umanji budžet za institucije koje su prekomjerno trošile.
ŠEGO: Ta mogućnost postoji u Zakonu o reviziji, ali se sada prvi put pominje primjena te odredbe. Parlament bi trebalo da posegne za takvim sankcijama, a vidjećemo hoće li to biti produktivno. Iskustva pokazuju da dok se ne udari po džepu nema ni discipline. Nezavisne novine