Milekić: Elektroprivredu Slovenije treba ugasiti

BANJALUKA, Elektroprivreda Slovenije je trebala biti ugašena jer 15 godina ne obavlja nikakvu djelatnost i zato nema pravo na tužbu protiv RITE „Ugljevika“ u kojoj traži 1,5 milijardi KM, rekla je Branislava Milekić, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”.  Ona je u intervjuu za poslovni portal CAPITAL.ba naglasila da Elektroprivreda Slovenija nema zaposlenih niti licencu za obavljanje elektroenergetske djalatnosti. Tužbu u kojoj ova kompanija od RS traži 1,5 milijardi Milekić je ocijenila kao nerealnu i predimenzioniranu.

CAPITAL: Elektroprivreda Slovenije podnijela je tužbu protiv RiTE “Ugljevik” i traži odštetu od 1.570.000.000 maraka. Na koji način će odgovoriti RiTE “Ugljevik”, ERS i Vlada RS?
MILEKIĆ: Tužba Elektroprivrede Slovenije protiv ZP RiTE “Ugljevink” podnijeta je prije tri godine i medijsku pažnju je privukla tek prije nekoliko mjeseci zahvaljujući povećanom (preciziranom) tužbenom zahtjevu  povećanom iznosu od oko 750 miliona evra (umjesto prijašnjih oko 35 miliona evra).  Smatramo da je tužba neosnovana, a tužbeni zahtjev nerealan i predimenzioniran. Mnogo elemenata ove tužbe je sporno, ali o tome će se odrediti nadležni sud. Po propisima EU, čija je članica i Slovenija, Elektroprivreda Slovenije je morala biti davno izbrisana iz privrednog registra, s obzirom da ne obavlja nikakvu djelatnost već više od 15 godina, nema licencu za obavljanje elektroenergetske djelatnosti i nema zaposlenih.

 CAPITAL: Da li stavovi poput izjave Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH da je sklapanje dogovora o izgradnji HE “Dubrovnik 2” kršenje Ustava BiH, mogu poljuljati realizaciju projekta?
MILEKIĆ:  Svaki oblik saradnje privrednih subjekata u regionu je dobro došao posebno u današnjim teškim uslovima privređivanja i treba imati podršku svih faktora društva, naročito ako imaju razvojnu koncepciju i doprinose poboljšanju međususjedskih odnosa. Saradnja ERS i HEP-a je isključivo zasnovana na privrednim osnovama i nema nikakve političke ciljeve izuzev ostvarivanja profita, koji je u interesu ovih kompanija i njihovih potrošača. Investiranje u nove proizvodne kapacitete je, u stvari, investicija u budućnost tako da to ne može biti kršenje ustava. Novim investicijama ERS i HEP poboljšavaju svoju konkurentsku sposobnost i time se pripremaju za tržišne uslove poslovanja. Naša osnovna zakonska, pa i ustavna pozicija, je da uredno obavljamo povjerenu nam javnu uslugu snabdijevanja električnom energijom naših potrošača i to je za nas najveći zadatak, pa i zakonska i ustavna obaveza.

CAPITAL: Koliko je odmakla realizacija ovog zajedničkog projekta?
MILEKIĆ: Sredinom jula dogovoreni su osnovni principi rada na zajedničkom finansiranju projekta izgradnje HE “Dubrovnik druga faza”. ERS podržava ovu inicijativu i već je imala kontakte po ovom pitanju sa rukovodstvom HEP-a. Pripreme za ovu investiciju se dobro odvijaju i uskoro se mogu očekivati prvi rezultati. Trenutno se definišu detalji osnova saradnje na ovom velikom projektu i angažuju se konsultanti koji će ponuditi rješenja za neka otvorena pitanja. Prema našoj ocjeni ova investicija je od obostrane koristi za obe kompanije i predstavljaće veliki podsticaj razvoju Republike Srpske i Republike Hrvatske, a doprinijeće i unapređenju odnosa obje Republike.

 
CAPITAL: Da li će dogovor oko HE “Dubrovnik 2” uticati na rješavanje sporova između ERS i HEP-a? Kako će biti riješen odnos HEP-a i Hidroelektrana na Trebišnjici oko dugovanja HEP-a?
MILEKIĆ: Jedno od otvornih pitanja u odnosima ERS-a i HEP-a jeste raspodjela električne energije iz sistema Hidroelektrana na Trebišnjici,  koja je od 1968. godine do 1. novembra 1994. godine bila u omjeru 22 odsto prema 78 odsto u korist HE na Trebišnjici, a koja je od 1. novembra 1994. godine do sada jednostrano promijenjena od hrvatske strane, tako da se električna energija proizvedena u HE “Dubrovnik” sada dijeli između ERS-a i HEP-a u omjeru 50 odsto prema 50 odsto. Prema tome, ovo pitanje je neriješeno niz godina. Međutim, i pored toga saradnja ERS-a i HEP-a na tehničkom nivou se odvija nesmetano i proizvodnja električne energije u HE Dubrovnik nije uslovljena prethodnim rješavanjem ovog pitanja. Svakako da je interes ERS da se ovo pitanje riješi u skorijoj budućnosti, ali za to je potrebno angažovanje institucija sistema.

 
CAPITAL: Hoće li biti podnesena tužba?
MILEKIĆ: ERS je otvorena za saradnju sa HEP-om i smatra da će se sva otvorena pitanja riješiti dogovorno, bez preduzimanja pravnih radnji, jer je saradnja ove dvije strane od obostranog interesa. Ove dvije energetske kompanije su upućene na saradnju samim položajem resursa koje koriste i stoga je naš stav da se svi problemi rješavaju isključivo sporazumno, jer se saradnja mora nastaviti i nerješena pitanja ne smiju uticati na obim proizvodnje električne energije iz HE Dubrovnik. Naš stav je da će se realizacijom novih investicija, a prije svega izgradnjom HES Gornji horizonti i druge faze HE Dubrovnik stvoriti pretpostavke za rješavanje ovih sada otvorenih pitanja u odnosima ERS i HEP-a. Izgradnjom HE Dabar u sistemu HES Gornji horizonti dovešće se dodatne količine vode u akumulaciju Bileća, pa se samim tim stvaraju pretpostavke za realizaciju i izgradnje druge faze HE Dubrovnik. U sklopu ovih novih investicija i razvojnih mogućnosti biće prostora da se sporazumno riješe i otvorena pitanja, tako da se nadamo da neće biti potrebe za njihovo rješavanje pravnim sredstvima.

Hrvatska neće tužiti RS za RITE Gacko
CAPITAL: Ranije je bilo riječi da će HEP podnijeti tužbu protiv RiTE “Gacko”. Kakva je sada situacija?
MILEKIĆ: Prema našim saznanjima HEP ne priprema tužbu koja je pominjana prije pet godina. Tužbe bi, svakako, otežale odnose dvije Elektroprivrede. Trenutno se razgovara o novim investicijama, a ovo pitanje bi, po mom mišljenju, moglo biti predmet bilateralnog ugovora Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

ČEZ sav rizik prebacio na RS
CAPITAL: U kojoj je fazi arbitraža sa ČEZ-om?
MILEKIĆ: ČEZ je u maju 2009. godine podnio arbitražni zahtjev protiv RiTE “Gacko”, ERS-a i Vlade RS. U novembru 2010. godine su raspravljana samo procesna pitanja, dok će se o meritumu spora rješavati tek sredinom sljedeće godine. Inače, naš stav po pitanju ČEZ-ovog zahtjeva za vođenje ovog arbitražnog postuka jeste da je njihov zahtjev nerealan, neosnovan i maksimalistički. U postupku pred Arbitražom ćemo pokazati da su ERS i RiTE “Gacko” bile savjesne strane sa ozbiljnim namjerama da se projekat u Gacku realizuje. ČEZ je, da bi učinio projekat ekonomski isplativim prema postavljenim parametrima, postavio pred ERS uslove koji su za nas bili neprihvatljivi, jer su svi rizici bili na strani ERS-a.

 
CAPITAL: Kakvo rješenja očekujete?
MILEKIĆ: ERS i RiTE “Gacko” očekuje pozitivan ishod arbitraže i vrlo mirno, kao i do sada, čini sve da do toga dođe. Naime, mi vjerujemo u integritet i objektivnost arbitara, koji su to do sada potvrdili vođenjem ovog postupka. Pošto je jedna od tuženih strana bila i Vlada RS, ona je 31. avgusta 2009. godine uložila prigovor i osporila nadležnost Arbitražnog tribunala tvrdeći da ista nije potpisnik sporazuma o implementaciji. Tribunal je 7. jula 2011. godine donio djelimičnu presudu po prigovoru Vlade RS koja je osporila nadležnost Tribunala. Tribunal je u postupku ispitivao istinske namjere strana u vrijeme zaljučivanja sporazuma i došao do zaključka da Vlada RS nije jedna od strana u sporazumu o implementaciji. Arbitražni Tribunal je ustanovio da tužilac – ČEZ treba u potpunosti snositi troškove Vlade RS, koji se odnose na raspravljanje pitanja nadležnosti, koji prebijeni sa troškovima prevođenja iznose 100.000 evra u korist Vlade RS. ČEZ je već isplatio ovaj iznos. S tim u vezi Tribunal je donio presudu da tužba tužioca – ČEZ-a protiv Vlade nije prihvaćena zbog nedostatka nadležnosti. Postupak pred Tribunalom se nastavlja po tužbi ČEZ-a, ali sada samo protiv RiTE “Gacko” i ERS.

 
Ove godine neće biti poskupljenja struje
CAPITAL: Da li će u narednom periodu doći do poskupljenja električne energije?
MILEKIĆ: Prema sadašnjim procjenama ERS-a do poskupljenja električne energije ne bi trebalo da dođe do kraja ove godine. ERS još ima neke unutrašnje rezerve i zadovoljavajući položaj na tržištu da može bez poskupljenja da servisira sve svoje obaveze i podmiruje domaći konzum sa električnom energijom. Ne treba zaboraviti da je cijena električne energije koju proizvodi ERS za domaće konzumente najniža u regionu, pa i pored činjenice što imamo obavezu da podmirujemo 100 odsto potrebe i Distrikta Brčko. U najtežim uslovima u posljednjih 100 godina, kada smo imali nezapamćene suše i hladnoće sa velikom snježnim nanosima, pa i poplave, uspjeli smo da održimo prozivodnju i obezbijedimo redovno snabdjevanje električnom energijom, te da na kraju 2011. godine imamo i pozitivan rezultat poslovanja. Ovo je bilo moguće ostvariti, samo izuzetno dobrim upravljanjem sistemom u tehničkom smislu, uz izuzetno dobru pogonsku spremnost i veliko zalaganje svih zaposlenih.

Novinar: Slađana Gajić