BANJALUKA, Nova banka Banjaluka je u protekle tri godine zabilježila najveći apsolutni i procentualni rast aktive u regionu, za oko 50 odsto, a ove godine je zacrtala cilj da postane najveća banka u RS sa bilansnom aktivom od 1,36 milijardi KM.
Istakao je to Milan Radović, direktor Nove banke Banjaluka, koji ukazuje da je banka samo u prošloj godini povećala aktivu sa 970 miliona na 1,23 milijarde KM, uz dosadašnji rast u 2013. za još 50 miliona KM.
Koliko ste zadovoljni ostvarenim profitom od oko 10 miliona KM?
RADOVIĆ:Prošlogodišnja dobit Nove banke prije plaćanja poreza i rezervisanja iznosila je 19,7 miliona KM, dok je neto dobit iznosila 10,05 miliona KM, što je za 16 odsto više u odnosu na 2011. Banka je imala značajnu aktivnost na svim poljima, što je dovelo do rasta u svim segmentima i postojećih rezultata koji potvrđuju da smo ostvarili krupni iskorak u poslovanju. Pokazuje to i podatak da je banka uduplala dnevni broj transakcija, sa 17.000 na 34.000. Kreditni plasmani Nove banke u prošloj godini su povećani za 160 miliona KM, a bili smo aktivni i u plasiranju novčanih sredstava u obveznice i trezorske zapise RS. Nova banka je u prethodnoj godini, takođe, ostvarila rast štednje i depozita građana za više od 50 odsto, odnosno sa 230 miliona na 350 miliona KM, što govori o sigurnosti banke i povjerenju građana u banku.
Šta je uticalo da Nova banka proteklih nekoliko godina, u uslovima ekonomske krize, ostvari snažan rast?
RADOVIĆ: Nova banka je iz pozicije banke srednje veličine u RS postala druga banka po visini aktive u RS, odmah iza Hypo banke. Štaviše, ukoliko se aktivi pridodaju vanbilansna sredstva u koja spadaju garancije i akreditivi, onda dijelimo prvo mjesto. Naprosto smo iskoristili šansu koja se otvorila, prepoznali neke niše na tržištu, privukli određene klijente, te smo samo u 2012. povećali neto kredite stanovništu za 60 miliona KM, što je činilo 35 do 40 odsto od ukupnog portfelja. Toliki je otprilike procenat kredita otišao i prema privredi, dok je ostatak usmjeren na finansiranje javnih preduzeća i opština. Da bi banka obezbijedila rast kreditnog portfelja mora obezbijediti depozite, kreditne linije i kapital. Mi smo u prošloj godini imali visok rast svih depozita i to privrede i javnih preduzeća za 120 miliona. Veoma bitan faktor je bio rast kapitala, pa smo imali povećanje kapitala iz dobiti prethodne godine od 9,5 miliona KM i dopunskog od osam miliona iz emisije obveznica. Kapital je isto tako veoma bitan faktor i za rast garancijskog potencijala koji je iznosio 37 odsto, odnosno sa 160 na 220 miliona KM.
Kakvi su rezultati u širenju poslovne mreže banke?
RADOVIĆ:Prošle godine smo otvorili desetak novih poslovnica, od čega nekoliko u Banjaluci, zatim, u Kozarskoj Dubici, Omarskoj, dvije lokacije u Tuzli. Pored toga, zamijenili smo lokacije za 35 poslovnica, kako bismo bili bliže građanima. To je sigurno imalo uticaj da Nova banka udvostruči broj transakcija za godinu i po dana. U FBiH nam je interesantno sarajevsko tržište, gdje imamo dvije poslovnice, a u planu nam je otvaranje još pet kako bismo bili bliži klijentima i privukli ih u što većem broju.
Bankarski sektor RS je lani povećao udio nekvalitetnih kredita sa 11,5 na 13,3 odsto u ukupnom portfelju. Kakvo je stanje u Novoj banci?
RADOVIĆ:Nova banka se stabilno drži, jer ima vrlo kvalitetan portfelj u okolnostima koje vladaju na tržištu, što potvrđuje podatak da je nivo nekvalitenih kredita na kraju prošle godine iznosio 7,7 odsto, s tim da se u zavisnosti od naplate kredita kreće do maksimalno 8,5 odsto. Nova banka je imala problem sa kreditima zbog sporosti sudova i došli smo do izvršenja, pa smo prošle godine imali rast rezervisanja za pet miliona KM za kredite plasirane 2008. i 2009. godine, koje smo zatekli kao novo rukovodstvo. Sa druge strane, nivo novih nekvalitetnih kredita kreće se oko tri odsto. Dakle, taj segment dobro kontrolišemo i držimo znatno bolje od prosjeka bankarskog sektora RS i BiH.
Koji su planovi Nove banke do kraja godine?
RADOVIĆ:Definitivno je cilj da u 2013. preuzmemo vodeću ulogu na bankarskom tržištu RS kroz planirani rast bilansne aktive na 1,36 milijardi KM, dok smo dobit planirali u iznosu od 12 miliona KM. Jedan od planova su kreditni plasmani od 100 miliona KM za fizička lica, gdje smo pripremili liniju pod nazivom “krediti po mjeri” sa svim vrstama kredita. Bilježimo veoma dobar odziv, pa smo zadnja dva mjeseca iz te linije već podijelili 12 miliona KM. Depoziti, takođe, idu dobro, jer za nepuna tri mjeseca bilježimo povećanje za 26 miliona KM. Dakle, pozitivna dinamika iz prošle godine se nastavlja, iako se zimi najmanje štedi, dok će veća kampanja uslijediti sa ljetnim mjesecima. Što se tiče depozita privatnog i javnog sektora, on će zavisiti od ekonomskih uslova.
Međunarodni kreditori
Ima li saradnje sa međunarodnim kreditorima?
RADOVIĆ:Da, od 10. do 12. maja idemo u Istanbul na konferenciju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na kojoj ćemo razgovarati o mogućnosti saradnje, a istog mjeseca ćemo razgovarati i sa Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC). Takođe, u junu se u Sarajevu održava konferencija Fonda za jugoistočnu Evropu, gdje ćemo pokušati da dođemo do kreditnih linija. Međutim, primjetno je da za međunarodne kreditore postoje mnogo atraktivnija tržišta, kao što su Kazahstan, Moldavija i Azerbejdžan koje posjeduju prirodne resurse, poput nafte i gasa. Nezavisne novine