VAŠINGTON, Kako se koronavirus širi po svijetu, tako problemi sa kojima se suočava globalna ekonomija postaju sve veći.
Neki procjenjuju da nakon ove krize svjetska privreda više neće biti ista.
Preduzeća sada uče lekciju – koliko je zaista osjetljiv globalni proizvodni lanac, kaže Gabrijel Felbermajr iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz njemačkog Kila, piše Dojče vele (DW).
Njega ovo najnovije širenje zaraze podsjeća na lekciju koju je ekonomija naučila nakon sloma kompanije Leman braders 2008.
Tada je mnogima postalo jasno u kojoj mjeri je svijet novca osjetljiv, a to je imalo i konkretne posljedice: mnoge firme drugačije su organizovale svoje finansije i postale su mnogo manje zavisne od bankarskih kredita.
“Slično se može dogoditi i zbog epidemije koronavirusa”, kaže Felbermajr.
Lekcija sada glasi: treba skratiti lanac snabdjevanja kako bi bio manje osjetljiv na moguće probleme. Drugim riječima: proizvodnja bi morala da počne da se vraća u Evropu.
Da li će se promjeniti pravila igre?
U ovom trenutku veću štetu po privredu prave mjere država i nadležnih institucija u borbi protiv epidemije, nego sam virus. Te mjere podrazumjevaju ograničavanje putovanja, pa i zatvaranje pogona, piše DW.
Naročito su pogođena preduzeća koja posluju internacionalno, ali i sva ona koja su umrežena s partnerima u svijetu ili koje zavise od izvoza.
Francuski ministar privrede Bruno Lemer epidemiju vidi kao podsticaj da se nešto preokrene u kompletnom, tako osetljivom lancu snabdjevanja koji se proteže preko čitave planete.
Epidemija i njene posljedice su, smatra, jasno pokazale “neodgovornu i nerazumnu” zavisnost od Kine i tamošnjih fabrika.
Zato bi trebalo ponovo razmisliti o globalnim odnosima isporuka, naročito kada je riječ o farmaceutskoj i automobilskoj industriji, izjavio je francuski ministar prilikom posjete Atini.
“Kada su ljekovi u pitanju, mi jednostavno ne smijemo da budemo i po 80 do 85 odsto zavisni od isporuka iz Kine”, izjavio je Lemer.
Pozivi u pomoć
Predsjednik Evropske privredne komore u Kini Jerg Vutke ocjenjuje da su ekonomske posljedice koronavirusa daleko ozbiljnije nego što većina ljudi misli.
“Stižu mi pozivi u pomoć sa svih strana”, rekao je Vutke u jednom intervjuu.
“Za velike koncerne to još nije veliki problem. Ali mnoge male i porodične firme već sada su u ogromnim problemima.”
Mnoge od onih koje su proizvodile u Kini ili su poslovale u zemlji već sada su na ivici bankrota. Čitav niz njih već nedjeljama nema nikakav prihod, kaže Vutke.
Mnogima nije jasno koliko će epidemija imati uticaja na snabdjevanje u Njemačkoj. Najveće firme za prevoz brodovima, “Cosco” i “Maersk” u protekle četiri nedjelje nisu izvezle na more čak po 70 kontejnerskih brodova.
S obzirom na to da brodovi putuju oko šest sedmica do svojih odredišta, oni koji su ranije krenuli još pristižu, “ali ubrzo će ih stizati mnogo manje.
A onda bi u Evropi mogli da počnu da nedostaju mnogi proizvodi”, kaže predsjednik Komore Vutke.
To bi od marta prije svega moglo da pogodi farmaceutsku industriju, ali i druge privredne grane.
Njemački direktori nabavke, logističari i nadležni u lancu snabdjevanja imaju pune ruke posla.
“U mnogim pogođenim preduzećima formirana su posebna odjeljenja čiji je zadatak da utvrde moguće probleme pri snabdjevanju iz Kine i da brzo pronađu nekakve alternative”, kaže Rikardo Kurto, predstavnik za Kinu Udruženja za materijalnu privredu, nabavku i logistiku (BME).
Užurbana potraga za alternativom van Kine
“Neke firme nam javljaju da čak zajednički s kineskim isporučiocima pokušavaju da identifikuju postojeća i neka buduća uska grla kako bi napravili planove za slučaj nužde”.
Ali sve je to na klimavim nogama, jer nema pouzdanih odgovora na najvažnija pitanja. Prvo: koliko je stvarno raširena epidemija? I drugo, još teže: koliko će epidemija da traje? Zato Kurto kaže: “Odlučujuće je da kineske službe jasno i tačno javljaju o širenju virusa”, piše DW.
Kako Udruženju javljaju članovi iz Kine, mnogi užurbano traže alternative i isporučioce iz drugih zemalja svijeta.
U mnogim slučajevima pomažu im i sami kineski partneri, jer su im, priznaju, skladišta gotovo prazna.
“Zato ono što nedostaje u proizvodnji u pojedinim slučajevima naručuju od alternativnih proizvođača van Kine, na primjer iz Evrope”, kaže Kurto.
Jedino što nije dovoljno samo pronaći alternativnog proizvođača, već brzo mora da se prilagodi i kompletna logistika. A sve to je, naravno, ogroman posao.
Premalo se zna za dobru poslovnu odluku
Ono što je za direktora firme najgore jeste to što situacija uopšte nije pregledna, tako da oni ne znaju koji bi to bili pravi poslovni potezi.
I ekonomske vijesti koje prenose mediji više su kolaž pojedinačnih utisaka o tome šta utiče na krizu i tek će nekog budućeg dana možda moći da se izvuku pravi zaključci.
Prvi potezi su veoma često u stvari pogrešni. Recimo: njemački avio-prevoznik Lufthanza potpuno je obustavio putnički saobraćaj prema Kini, a drastično je smanjio i broj teretnih letova – sa 15 na samo 5 nedjeljno. Ali od početka marta ta firma uvodi međutim još tri teretna leta nedjeljno – jer tražnja postoji.
Doduše, piloti kargo-aviona Lufthanze u Kini ostaju samo dok se avion na brzinu ne isprazni i ponovo utovari, a onda odmah lete za Novosibirsk u Rusiji da bi se posada tamo odmorila.
Avio-prevoznici inače mogu da budu sigurni da će biti među prvima koji će iz čitave ove krize zbog epidemije imati korist: s obzirom na to da su brodovi u lukama, nakon panike će oni biti ti koji će imati pune ruke posla.
Pitanje je samo kada će sve to proći. I da li će situacija biti ista kao i poslije nekih drugih kriza koje su uticale na ekonomiju.
Nema povratka na staro
U njemačkoj automobilskoj industriji već sada strahuju da – neće. Kod njih ne postoji samo problem stabilnosti lanca isporuke, već je “sve više i više riječ o padu tražnje”, piše stručnjak za automobilsku industriju Ferdinand Dudenhefer.
On procjenjuje da će se ove godine u svijetu prodati samo oko 77 miliona vozila, čak 7,5 miliona manje nego 2017. To znači i da će njemačke fabrike automobila da izvezu manje. I nisu jedine koje strahuju od pada narudžbina iz inostranstva.
Njemačka državna Banka za obnovu i razvoj (KfW) već računa da će ova epidemija da dovede do toga da će i njemačka privreda da stagnira sve do ljeta i da će privredni rast 2020. da bude samo oko 0,8 odsto – prije epidemije procjenjivalo se da će biti 0,9 procenata.
Ali i ta procjena od 0,8 odsto bazirana je na pretpostavci da će epidemija da traje samo nekoliko nedjelja i da će prije svega da se odnosi na Kinu.
Već sada se pokazuje da to neće biti tako, konstatuje glavna ekonomistkinja KfW Frici Keler-Gajb: očigledno se pojavljuju nova žarišta, kao što su Iran ili Južna Koreja.
Ono zbog čega naročito brinu njemački ekonomisti jeste situacija u Italiji. Pored svih svojih ekonomskih problema, ta zemlja je sada još i najteže pogođena koronavirusom. A to će neminovno da ima posljedice po čitavu privredu u Evropi. DW.com