Trend smanjenja broja zaposlenih u bankarskom sektoru Srbije, započet je u toku 2009. godine kada je u njima radilo 30.876 ljudi, a danas je ta brojka 22.467, što je za 8.409 ljudi manje u bankama Srbije.
Od 34 banke (21 privatna) koliko ih je bilo prije desetak godina, danas je ta brojka 28, od kojih su 23 privatne, a u pet banaka u Srbiji država je većinski vlasnik.
Prije desetak godina, 13 banaka su bile “srpske” od čega je devet bilo u vlasništvu države kao većinskog akcionara, dok su četiri bile u vlasništvu privatnih lica.
Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, Zoran Grubišić, kaže da će se u narednim godinama ovaj trend ukrupnjavanja nastaviti, odnosno da će biti manje banaka u našoj zemlji.
“Potrebno je da se još smanji broj banaka, jer njihova profitabilnost nije više na onom nivou kao što je bila nekada. Prostor u smislu prihoda, rasta, a i u smislu smanjenja troškova se suzio”, ocjenjuje Grubišić za Tanjug.
Ovaj trend ukrupnjavanja, kaže, treba prepustiti tržištu, a kada je riječ o “prekomponovanju” banaka u Srbiji, smatra da “se može očekivati da neke od postojećih banaka prošire svoje učešće u tržišnom ‘kolaču’ jer su se vezale za naše tržište”.
Na pitanje koji bi to novi “brendovi” mogli da dođu kod nas, kaže, teško je pretpostaviti.
“Jako je teško pretpostaviti da li je neka od banaka koja nije prisutna u regionu ili na tržištu Srbije, a spekulisalo se ranije sa Siti bank iz Amerike, zainteresovana u ovom trenutku da uđe na tržište EU baš preko Srbije ili u region”.
Kaže da su moguća oba ta scenarija, ali da je realnije da ipak neka od postojećih banaka u Srbiji proširi svoje poslovanje.
U Srbiji bi trebalo da bude upola manje banaka, smatra Grubišić, ali, kaže, ne treba očekivati da do toga dođe brzo.
Kaže i da će male banke postepeno praviti izlazne strategije sa tržišta naše zemlje.
“Nije ni tako jednostavno napustiti neko tržište, jer treba pripremiti odgovarajuću izlaznu strategiju i naći potencijalne kupce. Ali, to će se definitivno dešavati u budućim godinama”, procenjuje Grubišić.
Već duži niz godina ekonomisti procjenjuju da je u Srbiji prevelik broj banaka u odnosu na broj korisnika te da komentar da “banaka ima na svakom ćošku” u narednim godinama više niće biti aktuelan, između ostalog, i zbog toga što sve više banka dio poslovanja premješta na internet.
Prema podacima Narodne banke Srbije, bilansni kapital banaka u većinskom vlasništvu privatnih lica iznosi 587,38 milijardi dinara, dok prosječni pokazatelj adekvatnosti kapitala iznosi 21,95 odsto.
U NBS kažu za Tanjug da bilansni kapital banaka koje se nalaze u većinskom vlasništvu države iznosi 94,23 milijarde dinara, dok je prosječni pokazatelj adekvatnosti kapitala 29,48 odsto.
Kada je riječ o strukturi vlasništva u bankama u kojima država ima udio, podaci govore da država u Jubmes banci ima vlasnički udio od 20,2 odsto, u Srpskoj banci 76,69 odsto, (23,31 odsto vlasnik Jugoimport SDPR koje je državno preduzeće).
U Komercijalnoj banci država ima udio od 41,7 odsto, a u državnom vlasništvu su i MTS banka i Banka Poštanska štedionica. Tanjug