LONDON – Kako električni automobili sve više postaju dio sadašnjosti, a ne tek daleka budućnost, tako sve više kompanija uviđa dobru poslovnu priliku u zbrinjavanju i recikliranju baterija iz tih vozila.
Već sada su male litijumjonske baterije u nizu uređaja, od pametnih telefona do električnih četkica za zube, pravi rudnici vrijednih metala i minerala.
Prema podacima konsultantske kuće “Roskill”, samo se 2015. u nekorištenim litijumjonskim baterijama nalazilo metala vrijednih dvije milijarde dolara. Gotovo sve te baterije završavaju na otpadu ili leže neiskorištene u starim uređajima.
Problem će postati još izraženiji kada korištenje električnih automobila postane masovnije. Naime, takve su baterije daleko veće, traju od osam do 10 godina, a do 2025. činiće 90 odsto tržišta litijumjonskih baterija.
Procjene “Roskilla” govore da će to povećati potražnju za litijumom za četiri puta, a za kobaltom više od dva puta. Radi se o dva osnovna metala u proizvodnji litijumjonskih baterija.
Inače, cijena kobalta je samo ove godine skočila 80 odsto. Adžej Kohar, suosnivač i izvršni direktor kanadskog startupa “LiCycle”, procjenjuje da će do 2030. globalno trebati reciklirati 11 miliona tona litijumjonskih baterija.
Ali, da bi firma bila profitabilna, mora reciklirati gotovo sav materijal koji se nalazi u baterijama. Kohar tvrdi da već sada može “izvući” do 90 odsto materijala, uključujući litijum, kobalt, bakar i grafit.
Problem s tom vrstom baterija jeste što ne postoji standardizovani postupak njihovog recikliranja. “Svako koristi svoju vlastitu formulaciju”, ističe Linda Gejns, analitičarka američkog Centra za prometna istraživanja.
Da postupak nije jednostavan, govori i primjer belgijske firme “Umicore”, jednog od pionira recikliranja litijumjonskih baterija.
“Umicore” se tim poslom bavi od 2006. godine. Firma trenutno radi na pilotprojektu recikliranja baterija iz električnih automobila kako bi se pripremila za “značajne količine” takvih baterija u budućnosti. Ipak, u američkoj firma “OnTo Technology” optimistično gledaju na budućnost.
“Do 2025. to će zasigurno biti snažna industrija. U sljedeće tri godine najvažnije je naučiti kako unaprijediti postupak reciklaže i te materijale vratiti nazad u proizvodnju”, kaže osnivač firme Steve Sloop.
Linda Gejns smatra kako je pitanje koliko će industrija baterija biti voljna koristiti reciklirane materijale.
U tome može pomoći zakonska regulativa. Za sada samo Kina i Evropska unija imaju regulativu koja traži da se proizvođači automobila pobrinu za reciklažu baterija. Financial Times
