BERLIN, Kako dužnička kriza u evrozoni eskalira, njemačka kancelarka Angela Merkel pokušava preuzeti inicijativu pozivima na dugoročnu političku integraciju, ali i dalje odbija poduzeti hitne mjere, piše France-Presse.
“Potrebno nam je više Evrope… budžetska unija… a najprije nam treba politička unija”, kazala je Merkel za njemačku javnu televiziju. “Moramo, korak po korak, prepustiti ovlaštenja Evropi.”
Njezini prijedlozi daleko su ipak od smjelih mjera za gašenje požara koje su ove sedmice zatražili američki predsjednik Barack Obama i britanski premijer David Cameron.
U razgovoru sa studentima u Berlinu u četvrtak, uz Camerona i norveškog premijera Jensa Stoltenberga, Merkel je ponovila da ne postoji čarobno rješenje za krizu u evrozoni.
“Traži se jedan veliki smjeli udarac da bi kriza u evrozoni nestala. To ne bi uspjelo”, istakla je.
“Ovi problemi nagomilali su se kroz mnogo godina i sada će trebati neko vrijeme da bi sistem mogao funkcionirati u budućnosti. Očito je u ljudskoj prirodi željeti taj smjeli udarac, ali mislim da ne bi uspjelo.”
Evropski diplomat u Berlinu ocijenio je da Merkel tom izjavom o političkoj uniji želi razuvjeriti kritičare da ne sjedi prekrštenih ruku dok se dužnička kriza pogoršava, prijeteći da proguta Španiju nakon što je spašavanje bilo potrebno Grčkoj, Irskoj i Portugalu.
“Gleda što je moguće dalje jer je politička unija moguća tek za deset godina”, rekao je neimenovani diplomat. “Istovremeno, ne želi izgledati kao ‘gđa. Ne’, kako su je na početku krize prozvali evropski kritičari.”
To će pitanje vjerojatno dostići vrhunac na summitu EU-a krajem juna, kada će evropski čelnici biti pod pritiskom da pronađu rješenje.
Diplomat je takođe kritikovao novu inicijativu njemačke vlade za poticanje privrednog rasta u Evropi, koja kombinuje njemački recept fiskalne discipline sa strukturnim reformama tržišta rada.
Berlin poziva države članice na reforme, bolje korištenje postojećih evropskih resursa i mehanizama i brzo uvođenje tzv. projektnih obveznica, a jedini konkretni ustupak je povećanje kapitala Evropske investicijske banke (EIB) za 10 milijardi evra. Predlaže se poticanje preduzetništva, brže privatizacije i uopšte iskorištavanje potencijala jedinstvenog evropskog tržišta, npr. boljim povezivanjem energetskih tržišta, poticanjem trgovine na internetu ili razvojem naprednijih telekomunikacijskih mreža.
Plan isključuje uvođenje evroobveznica, za koje se zauzimaju Francuska, Španija, Italija i Evropska komisija. Njemačka smatra da bi to bilo moguće samo kada bi se provela mnogo dublja integracija, za što je potrebno “mnogo godina”. Objašnjava da evroobveznice, sa zajedničkim kamatnim stopama, ne bi motivirale slabije države da provedu bolne reforme.
Po pisanju The New York Timesa, kompromis koji bi Berlin mogao razmotriti je objedinjavanje lošeg evropskog duga u jednom fondu kako bi bio otplaćen kroz 25 godina.
Merkel dubljom integracijom uslovljava i osnivanje bankarske unije, što je ove sedmice predložila Evropska komisija, a protivi se i aktivnijoj ulozi Evropske centralne banke (ECB) u rješavanju krize, npr. poticanjem rasta, te korištenju sredstava evropskih kriznih fondova za direktnu pomoć posrnulim bankama.
“Kancelarkino stajalište je da ne biste smjeli popuštati prije grčkih parlamentarnih izbora” 17. juna, ocijenio je kolumnist FT Deutschlanda Thomas Fricke.
“Ona ne želi poslati poruku da ekstremisti u toj zemlji imaju pravo vršiti pritisak na Berlin” kako bi dobili ustupke u poglede plana štednje.
Ali Fricke je uvjeren da će Merkel na kraju početi djelovati. “Ne znamo što je spremna učiniti, ali kada se katastrofa približi, ona će promijeniti stajalište u posljednjem trenutku kao što je učinila u maju 2010. kada je, suočena s prijetnjom implozije sistema, podržala pomoć Grčkoj”, rekao je.
Berlinski dnevnik lijevog centra Tagesspiegel ističe da se u inostranstvu često ne razumije koliko unutrašnjopolitički pritisci oblikuju Merkelinu strategiju. “Produženje evropske drame, i radikalne reakcije na nju, integranisani su dio njezine politike spašavanja”, piše list. “Ona zna da Nijemci žele spasiti evro, ali ne pod svaku cijenu. Što dulje kriza traje, biće spremniji.”
Zadnja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da 78 odsto Nijemaca smatra da najgora kriza u evrozoni tek predstoji, ali i da ih 70 odsto vjeruje da će evro preživjeti krizu. Takođe, 55 odsto Nijemaca smatra da je Njemačka trebala zadržati marku. Kada je riječ o Grčkoj, 83 odsto ih smatra da bi trebala napustiti evrozonu ne prihvati li nova vlada program štednje. Hina