LJUBLJANA, Dok se ruši kula od karata Todorićevog Agrokora, od posljedica strahuju i u susjednim državama. Jer tu je i Mercator, makar je slovenački premijer još oprezan u izjavama što će učiniti da spasi – kako kaže ‘naš’ Mercator.
Kriza Agrokora trese i susjedne države u kojima je Todorićevo divovsko preduzeće preuzelo velike dijelove privrede.
“Ne smijemo dozvoliti da ‘naš’ Mercator propadne“, izjavio je slovenački premijer Miro Cerar ovog utorka (11.4.) nakon sastanka s novim predsjednikom uprave Mercatora, Tomislavom Čizmićem i direktorima podružnica slovenačkog trgovačkog lanca u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Analitičare brine i moguća namjera ponovnog preuzimanja Mercatora od strane države.
Zabrinutost slovenačkih političara i njihova potreba da se pokaže da nešto u vezi sa krizom rade je razumljiva: Mercator je najveći poslodavac u Sloveniji, u njemu radi 10.000 ljudi, a tome treba pridodati i kooperante. Zabrinjavaju ih i navodi o prelijevanju novca iz Mercatora u Agrokor, što je Cerar prokomentirao rekavši da „o tome za sada nema nikakvih dokaza, no očekujem da će stvari provjeriti i nadzorni odbor Mercatora“ koji se sastaje u petak.
Taj Nadzorni odbor, kao i Upravu Mercatora, je međutim imenovao Ivica Todorić, a u njemu između ostalih sjede njegov sin Ante Todorić, Damir Kuštrak te bivši šef Hrvatskog telekoma, Ivica Mudrinić koji se jedno kratko vrijeme spominjao i kao mogući privremeni upravitelj Agrokora.
Slovenački list Finance iz pera novinarke Petre Sovdat navodi kako sastanak NO-a u petak ima jedan cilj: provjeriti je li bilo prelijevanja novca.
Slovenački zakon o trgovačkim društvima strogo ograničava mogućnost prelijevanja novca iz kompanija kćeri u matične kompanije, a Nadzorni odbor odgovara za moguće nepravilnosti.
Novinarka Petra Sovdat za Deutsche Welle kaže da Mercator ima samostalni reprogram svojih kredita do 2020. godine, tako da je „njegov“ tok novca uglavnom odvojen od toka novca Agrokora.
Mercator mora prvo plaćati vjerovnicima, dobavljačima i bankama, a tek onda dolazi na red Agrokor, kaže Sovdat, koja je u članku u Financama ipak upozorila da ima bezbroj drugih načina da se iz tvrtke izvuče novac.
Sovdat je za DW prokomentarisala i kako je krajnje zabrinjavajuće što nakon svih grešaka i novca koji je slovenačka država na Mercatoru izgubila, politika uopšte razmišlja o tome da država ponovno kupi Mercator.
Naime, Cerar je na pitanje o tome hoće li država ponovo preuzeti Mercator, što prema nekim anketama podržava većina Slovenaca, odgovorio da to još nije tema, ali nije to ni odbacio.
Glasovi da Mercator, koji je Agrokor kupio 2014. godine, treba preuzeti slovenačka država pojavili su se odmah nakon izbijanja krize u Agrokoru.
Mercator zapravo ne muče problemi koji su zadesili Konzum. Njegovo je poslovanje stabilno, uvjeravao je novi šef Mercatora slovenačkog premijera na jučerašnjem sastanku. Slovenački je premijer javnost požurio uvjeriti da će sa svojim kolegama ministrima nastaviti promatrati situaciju s Agrokorom te da će „vrlo brzo reagirati bude li to potrebno“.
Sovdat za DW kaže da Mercator sada nema problema s plaćanjima te da je imao samo manjih problema s Atlantic grupom koja je Mercatoru obustavila isporuke tretirajući ga kao dio koncerna Agrokor. Tako je i na policama Merkatora nestalo primjerice mineralne vode Donat Mg-a. Dogovor je postignut i isporučivanje se nastavilo.
A iako je Mercator stabilan, njegovi rezultati su navodno ipak slabiji. Narednu sedmicu očekuje se objavljivanje rezultata za prošlu godinu i oni će prema neslužbenim navodima iz Mercatora, biti relativno loši.
Razlog su uglavnom neki potezi koji su povučeni u Zagrebu. Naime, navodno je promet u Bosni i Hercegovini, a naročito u Republici Srpskoj nakon što je u Ciboninom tornju u Zagrebu donesena odluka da se tamošnje trgovine preimenuju u Konzume, pao za čak 40 posto.
U Srbiji je zabilježen pad prometa od 30 odsto nakon što je preko noći ukinuta Pika kartica programa vjernosti i uvedena zamjena u saradnji sa Sberbankom, kod koje je Todorić reprogramirao kredite.
Potrošači to jednostavno nisu dobro prihvatili, navodi Sovdat. Greške su napravljene i na domaćem tržištu sa robnim markama, mada je Mercator napravio korak naprijed kada je prodao non-core biznise Modijanu i Intersport.
S druge strane, tržišnu poziciju sve više ugrožavaju diskontni lanci Lidl i Hofer.
Reakcije u Sloveniji nakon izbijanja krize, kaže Sovdat za DW, su bile da je to bilo očekivano. Mi smo znali da je to rizična kompanija koja je prezadužena i znali smo da je Todorić tajkun koji uspijeva samo uz pomoć politike i političara u Hrvatskoj, no druge mogućnosti nije bilo. Problem je, kaže, što nitko nije razumio poteze politike koja je Mercator nakon čak devet prodaja dala u ruke baš Agrokoru.
Mercator je 2005. prodan dvojici tajkuna, Istrabenzu Igora Bavčara i Pivovarni Laško Boška Šrota koji su, kada je došlo do krize, Mercator morali prepustiti bankama koje su u vlasništvu države.
Očito da su u Sloveniji načinili goleme greške i u privatizaciji Mercatora jer su isprva bili zainteresirani i drugi lanci. Tek kad je planina njegovih dugova prijetila slomu, ostao je jedino Todorićev Agrokor koji ga je želio preuzeti.Tada su bili zainteresovani i veliki zapadni igrači, poput Carrefoura, ali oni se na kasnijim prodajama nisu pojavljivali.
Nikad nije bio napravljen ozbiljan tender da se dobije dobar kupac, kaže novinarka Financa.
Održana su dva kruga prodaje 2011. godine i Todorić je nudio čak 221 evro po akciji, ali politika je spriječila prodaju.
2013. godine Mercator je bio pred slomom, imao je više od milijardu evra uglavnom kratkoročnih kredita i pred Božić nije mogao platiti čak ni zadužnicu od 10 miliona evra jednom dobavljaču. Mercator je bio pred stečajem i banke su bile pod pritiskom da prodaju, što su na kraju i učinile.
Todorić je tada bio jedini kupac i platio je 86 evra po akciji. Sada se ponovno pojavljuju štetni glasovi da bi država trebala preuzeti Mercator, ali mi već 25 godina vidimo da politika ne zna upravljati firmama, a i Slovenija nema novca za to, kaže ova slovenačka privredna novinarka. Država bi trebala privatizovati firme, a ne ih kupovati, zaključuje Sovdat za DW. Deutsche Welle