BIJELJINA, Genetski modifikovane hrane nema u Republici Srpskoj, jer to Zakon jasno zabranjuje, pa ni takve šljive nisu moguće, a ni potrebne pored naših kvalitetnih voćki – ističu stručnjaci.
“Građani Republike Srpske i BiH nemaju razloga za zabrinutost kada je riječ o genetski modifikovanoj hrani ni nakon prezentacije američke šljive `mednoslatka`, jer nje nema na našem tržištu, osim ako je neko ne unese putem šverca”, ističe Zoran Đerić, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH.
On podsjeća da je Zakonom o genetski modifikovanim organizmima Republike Srpske apsolutno zabranjeno korištenje genetski modifikovanih organizama i na taj način Srpska je definitivno zaštićena.
“Zakon ne daje veliku mogućnost da sadi neko nešto poput ovih američkih šljiva, jer mora imati zakonsku dozvolu od niza naših institucija, a, na kraju, i Agencije za bezbjednost hrane BiH“, precizirao je Đerić.
On napominje da u ovoj agenciji nikada niko nije zatražio dozvolu za tako nešto, jer je to – krivično djelo.
“Imamo mogućnost da takve pojave kontrolišemo. Instuitut za poljoprivredu u Banjaluci opremljen je izuzetno savremenom opremom za dokazivanje genetski modifikovane hrane i mogu u svako doba dana i noći otkriti da li je neka genetska modifikacija na tržištu ili nije, kao i u slučaju američke šljive `mednoslatka`”, kaže Đerić.
Da bi se sijala, sadila ili na bilo koji način proizvodila – takva hrana mora imati dozvolu svih institucija koje su u sistemu sigurnosti hrane.
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, smatra da je priča o američkoj šljivi “mednoslatka“ – najobičnija trgovačka priča, te da nema zdravije šljive od podmajevičke, pošto taj kraj, osim dobre šljive, posjeduje ogromno bogatstvo i u drugom voću.
“To je sve samo manipulacija trgovaca, a niko nema pravo da nešto što je još nedovoljno ispitano nameće ljudima ugrožavajući njihovo zdravlje”, kaže Maletić i dodaje da vjeruje isključivo u domaći proizvod, jer je najkvalitetniji.
Prema njegovim riječima, to što neki pokušavaju da urade – katastrofalno je.
“Oni mogu da hvale takvu šljivu, ali to je uništavanje našeg proizvoda. Za lični interes na sve su spremni, bez obzira na zdravlje ljudi, ne misleći da na taj način uništavaju sadašnja i buduća pokoljenja. Nekima je bitno samo bogaćenje, a o posljedicama ne razmišljaju“, rekao je Maletić.
Darko Milošević, predsjednik Udruženja voćara “Eko-voće” Ugljevik, iz podmajevičkog kraja bogatog šljivom, kaže da se voćari trude da zadrže autohtone sorte koje su godinama izvor života na ovom području.
“Genetski modifikovana šljiva nedovoljno je ispitana i ne bih volio da bude uzrok nečega što nije zdravo i ekološki prihvatljivo. To nije dovoljno ispitano“, kaže Milošević i dodaje da na našem području takve sorte i uopšte takva vrsta voća ne bi trebalo da se pojavljuje.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači moraju da nastave da uzgajaju zdravo voće, da stvaraju zdravo okruženje i da naša pokoljenja žive zdravim životom.
“Hoću da vjerujem da u prethodnom periodu na naše tržište nije došlo ništa što bi bilo genetski modifikovano – bilo pšenica, soja i druge kulture, pa ni voće”, kaže Milošević.
On upozorava da se na tržište BiH pokušava, sortom američke šljive „mednoslatka“, plasirati nešto što nije “ni po Zakonu, ni moralnim, a ni po Božijim principima”.
Milošević podsjeća da je samo na području opštine Ugljevik voćem zasađeno oko 2.000 hektara, od čega je 95 odsto šljiva. Takođe, u ovoj podmajevičkoj opštini registrovano je 1.300 poljoprivrednih gazdinstava, a svako ima na desetine hektara pod voćem.
“Voćarstvo je velika tradicija u Ugljeviku, kao i perspektiva za voćare i druge poljoprivredne proizvođače, jer na našem području postoji nekoliko firmi koje se bave izvozom šljive za rusko i evropsko tržište” – napominje on.
Nova, genetski modifikovana sorta šljive “mednoslatka”, koju su proizveli američki istraživači, “kvalitetna je i potpuno bezbjedna za konzumaciju”, tvrde predstavnici američkog Ministarstva poljoprivrede koji su juče u Banjaluci predstavili ovu sortu?! Srna
