BANJALUKA, Prošlogodišnji prinosi meda u Republici Srpskoj povećani su za 40 odsto u odnosu na godinu ranije, a kako pčelari najavljuju – u 2014. očekuju još bolje rezultate.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2012. godini proizvedeno je 1.130 tona meda, dok je u prošloj proizvodnja povećana na 1.577 tona.
Proizvođači meda ističu da je prošla godina bila dosta povoljna jer su se, kako kažu, u 2012. godini suočavali s velikim gubicima zbog jake zime i mraza, a kasnije i zbog suše i visoke temperature.
“Bila je dosta povoljnija prošla godina, a 2012. je kada je u pitanju medobranje bila jako skromna, možda i najlošija u posljednjih deset godina”, pojasnio je Obrad Ninković, predsjednik Skupštine Saveza pčelara RS, kao i predsjednik Udruženja pčelara “Trebinje” iz Trebinja.
Prema podacima kojima raspolažu, ova godina bi mogla biti još bolja ukoliko ne bude kasnih mrazeva.
“Po onim podacima kojima raspolažemo, pčele su iz zime izašle dosta jake. U južnim krajevima pčele nisu prestale s leglom, a po ocjeni većine pčelara ova sezona je spremnija za mjesec dana ranije u odnosu na isti period prošle godine”, ističe Ninković.
Dodao je da je već procvjetao i zanovjet, najmedonosnija biljka za pčele, što nije bila praksa u prethodne dvije godine.
Ranko Mačinković, predsjednik Udruženja pčelara “Košnica” iz Srpca, koji se pčelarstvom bavi duže od 30 godina, kaže da mu je prošla godina bila prosječna, odnosno da je opet krenuo od nule.
“U 2012. imao sam velike gubitke jer mi se nikad dosad nije desilo da po košnici imam kilogram meda, kao te godine”, kaže on.
Prema njegovim riječima, nekad je bilo godina da se izvrca oko 60 kilograma meda po košnici, ali da ga je svake godine sve manje.
I njegova očekivanja za ovu godinu su pozitivna, jer kako kaže, pčelinje zajednice su se dobro razvile u zimskom periodu i, ako ne bude ekstremnih mrazeva i suše, prinosi bi mogli biti veliki.
Brane Radanović, predsjednik Udruženja pčelara “Zlatna pčela” iz Dervente, kazao je da se susreću s velikim problemima kada je u pitanju plasman njihovih proizvoda.
“Najveći problem nam predstavlja plasman proizvoda. Znači, mi smo proizvođači, a moramo biti i trgovci. Nemamo nigdje garantovani otkup naših proizvoda, svako se bori kako zna”, rekao je Radanović.
Dodaje da proizvodi polen i med na veliko, ali ih veoma teško plasira na tržište.
“Nije kao u drugim državama, gdje postoje otkupni centri, to mi nemamo. Teško da se može živjeti od proizvodnje meda, sve zavisi kako se ko snađe”, naglasio je on.
U Bihaću stimulišu pčelarstvo
Emdžad Galijašević, načelnik općine Bihać, obećao je da će lokalna vlast tokom ove godine stimulisati ovdašnje pčelare sa po pet maraka po košnici. On je to obećao gostujući na godišnjoj sjednici Skupštine Udruženja pčelara Bihać. “Želimo da podržimo razvoj pčelarske proizvodnje na ovim prostorima, ali i drugih grana poljoprivrede“, istakao je Galijašević. Nezavisne novine
